|
Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori pozvala je crnogorsku Vladu da povuče iz procedure Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti.
"Zahtijevamo od Vlade Crne Gore da iz dalje procedure u razumnom roku povuče Prijedlog zakona. Ukoliko to Vlada što skorije ne uradi, mi ćemo još odlučnije istupiti u odbrani svojih svetinja i zakonskih prava. Danas se zaklinjemo da ćemo čuvati, braniti i obnavljati svoje svetinje, crkve manastire grobove naših predaka", navodi se u proglasu koji je u subotu pročitan na Trojičindanskon saboru ispred hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici na kome se okupilo nekoliko hiljada građana.
U proglasu se ocjenjuje da Prijedlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti nije prethodio transparentni dijalog.
"Pored više zahtjeva, predstavnicima crkve nije omogućeno učešće u radnoj grupi za izradu zakona. Predstavnici vlasti i ne kriju da je ovo zakon protiv SPC", kaže se u proglasu.
"Više nego jasno je da se Prijedlogom zakona priprema otimanje hramova i pljačka crkvene imovine i to sa zlokobnim i nesagledivim posljedicama", kazao je na saboru episkop budimljansko-nikšićki, vladika Joanikije.
Mitropolit SPC u Crnoj Gori Amfilohije je u subotu tokom liturgije u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja pozvao vlast da donose zakone "kakve je pisao Sveti Petar Cetinjski, a ne da stvaraju razdore i mržnju".
"Takve zakone da pišu, a ne da stvaraju razdore i mržnju i da na tome grade budućnost Crne Gore", rekao je Amfilohije.
Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti Vlada je usvojila 16. maja. Iz Vlade tvrde da je akt usaglašen s najvišim pravnim standardima, dok iz SPC tvrde suprotno i nazivaju ga "otimačinom". Posebno osporavaju odredbe da vjerski objekti i zemljište, koji su bili u državnoj svojini ili su izgrađeni zajedničkim ulaganjima građana do 1. decembra 1918, a za koje ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica, postaju opet državna svojina.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je pozvao Vladu Crne Gore da povuče predloženi zakon, na što mu je sa te adrese odgovoreno da Srbija neće kreirati zakone u Crnoj Gori. Potom je uslijedila oštra retorika drugih zvaničnika Beograda i Podgorice. Tome je prethodila izjava predsjednika države Mila Đukanovića da će obnoviti crnogorsku autokefalnu crkvu.
Crnogorska pravoslavna crkva je ukinuta dekretom regenta Aleksandra Karađorđevića 1920. godine i pripojena Srpskoj, odnosno Pravoslavnoj crkvi tadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Crna Gora je južnoslovenskoj kraljevini prisajedinjena odlukom tzv. Podgoričke skupštine 1918. godine, pri čemu je osim Crkve, izgubila i svoje ime, državnost i dinastiju. Crnogorski parlament je 100 godina kasnije, krajem 2018, poništio te odluke.
Afere i opozicioni sukobi odlažu dogovor u Crnoj Gori
EK o Crnoj Gori: Korupcija, neriješeni napadi na novinare, afera 'koverat'
Trinaest godina nezavisnosti Crne Gore: Jesu li ispunjena očekivanja?
Prijete novi mafijaški obračuni u Crnoj Gori?
Demonstracije ispred ulaza u RTCG
Protesti u Podgorici: Najavljen 'novi pritisak na vlast'
Đukanović pozvao EU da ne prepušta Zapadni Balkan Rusiji
Održan protest "Odupri se 97.000": Nezadovoljni građani uzvikivali "Mi smo država"
|
