Pomoć EU Z. Balkanu uspešna,nedostaci u nacionalnim telima
izvor: agencije foto: 13.09.2016.
LUKSEMBURG - Evropski revizorski sud ocenjuje da je finansijska pomoć EU zemljama Zapadnog Balkana bila u najvećoj meri uspešna, da je doprinela jačanju administrativnih kapaciteta u regionu, ali i da je implementacija evropske pomoći otežana zbog nedostataka u nacionalnim telima zemalja u regionu.
Evropski revizorski sud danas je objavio izveštaj kojim se ocenjuje način na koji je Evropska komisija upravljala sredstvima pretpristupne pomoći (IPA) u Albaniji, BiH, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i na Kosovu u periodu od 2007. do 2013. godine.
Revizori su se fokusirali na sektore vladavine prava i javne administracije, a u obzir su uzeti kako procesi izrade programa, tako i 52 nacionalna projekta i tri regionalna programa.
Izveštaj revizora utvrđuje da upravljački ciljevi koje je Evropska komisija uspostavila nisu uvek bili konkretni i merljivi, da su se programi i projekti temeljili na potrebama, ali i da su u nekim slučajevima procene korisnika u oblasti vladavine prava pokazale znatne nedostatke.
Korišćenje sredstava IPA fondova bilo je otežano nedovoljnim administrativnim kapacitetima u nekim zemljama, ali i strogim zahtevima povezanima sa upravljanjem finansijskim sredstvima EU-a.
„Komisija bi trebalo da primeni stroge uslove i da prati preduzete mere u pogledu ispunjavanja tih uslova. Ako to bude potrebno, buduća finansiranja mogla bi se smanjiti ili obustaviti”, naglasio je član Evropskog suda revizora Ištvan Szabolcs Fazakas.
Evropski revizori ističu da je Komisija bila efikasna u praćenju primene projekata, uprkos primećenim nedostacima u izveštajima.
Bila je i ”delimično uspešna” u praćenju mera preduzetih na temelju zaključaka i preporuka proizašlih iz evaluacija, konstatuje se u izveštaju.
Izveštaj revizora navodi da je uprkos značajnim nedostacima korisnika pretpristupne evropske pomoći, Evropska komisija uspela da održi donatorsku koordinaciju.
Kad je reč o administrativnim kapacitetima, u okviru pomoći EU-a uopšteno su postignuti planirani ciljevi, dok je podrška vladavini prava i reformi javne uprave ocenjena kao delimično održiva.
Izvešataj Evropskog suda revizora objavljen danas u Luksemburgu navodi da Evropska komisija nije uvek bila dosledna u primeni uslova kada su u pitanju neki finansirani projekti iz sektora vladavine prava na Zapadnom Balkanu, a da su relativno mala sredstva bila obezbeđena za ključna područja kao što su sloboda medija, javna tužilaštva i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Ocenjeno je i da su na održivost projekata finasiranih iz IPA fondova uticali i izostanak političke volje korisnika da sprovedu reformu u institucijama, nedovoljna budžetska sredstva, brojnost osoblja, kao i loša koordinacija.
Sud evropskih revizora naglašava i posebnu pažnju koja je od strane Evropske komisije bila posvećena poboljšanju regionalne saradnje i jačanja administrativnih kapaciteta na celom Zapadnom Balkanu.
Istovremeno navodi se i da tokom razdoblja obuhvaćenog izveštajem ( 2007. do 2014. godine) Savet za regionalnu saradnju nije imao značajnijeg učinka na terenu.
Ocenjeno je da je politički dijalog u regionu imao ograničeni uticaj na vladavinu prava u velikom broju slučajeva, ali da je doprineo napretku u oblasti reforme javne administracije.
Preporuke Evropskog revizorskog suda, koje je Evropska komisija već prihvatila, odnose se na bolju izradu i implementaciju projekata za Zapadnom Balkanu, ali i veću posvećenost nacionalnih institucija u zemljama korisnicama pomoći.
Od 2007. do 2014. godine finansijska promoć EU Zapadnom Balkanu kroz Instrument pretpristupne pomoći (IPA) iznosio je 5,1 milijardu evra.
Pomoć je dodeljena u okviru nacionalnih i regionalnih programa. Od toga gotovo četvrtina pomoći dodeljena je za poboljšanje administrativnih kapaciteta u osnovnim oblastima vladavine prava i javne administracije.
Nema dokaza, samo 'saznanja' o ubistvu Duška Jovanovića
Crna Gora sporo napreduje sa EU reformama
Igre oko granica: Podgorica ćuti, Albanci slave
Birački spiskovi u haosu: Ne zna se ko je živ, a ko mrtav
NOVI DOKAZI O SLUČAJU DUŠKA JOVANOVIĆA: DNK na oružju vodi do ubice
Franak švajcarski, muke crnogorske
Predizborni raskol opozicione trojke: Otići ili ostati u Vladi
OEBS traži javnu raspravu o zakonima o medijima u CG
Burne reakcije zbog spomenika Barešiću/Srbija poslala još dve protestne note Hrvatskoj
Sud usvojio sporazum o priznanju krivice Miloša Marovića
Protiv Djukanovića u tri tabora
Sve više vehabističkih oblika obrazovanja na severu Crne Gore
Kremlj: Đukanović vodi antirusku politiku/ Vlada Crne Gore: Izjava Zaharove je nediplomatska
Crnogorski parlament: Od Doma lordova do balkanske krčme
Nagrada ili teatralan čin: Milion eura za razotkrivanje ubistva Jovanovića
Duma ponovo 'brani' Crnu Goru od NATO
Dvanaest godina od ubistva Duška Jovanovića
Marović vraća milion evra?
Bezbjednosna ranjivost Crne Gore: Stvarna opasnost ili smišljena kampanja
Proslava desete godišnjice nezavisnosti Crne Gore
Crna Gora na korak do ulaska u NATO
Formirana prelazna vlada, Krivokapić smijenjen
S. Marović priznao krivicu, izašao iz zatvora
Nastavak sednice u ponedeljak, Krivokapića nije stid
Na putu do prelazne Vlade: Blokade, zastoji, opstrukcije
Predsednici HR, SLO, CG: Stabilnost Balkana ključna
Elektroprivreda Crne Gore: Preko fiktivnih ugovora ispumpani milioni eura
Sporazum opozicije i vlasti u Crnoj Gori pred parafiranjem
Mogu li napadi u Briselu uticati na evroatlantske integracije
Dok se opozicija dogovara vladajuća partija počela izbornu kampanju
Crna Gora i Albanija se pripremaju za migrante
Sukob policije sa tužilaštvom: Na potezu premijer Đukanović
Izvještaj EP o Crnoj Gori: Duga lista zadataka
|
|