|
Bezbjednosna ranjivost Crne Gore: Stvarna opasnost ili smišljena kampanja
izvor: rse foto: 23.05.2016.
Članice NATO nedavno su potpisale protokol o pristupanju Crne Gore alijansi, ali je pred državom i dalje dosta ozbiljnih zadataka.
Tokom dosadašnjeg procesa često se sa najviših adresa kao jedan od glavnih zahtjeva, pored unaprijeđenja vladavine prava i podizanja javne podrške, moglo čuti i insistiranje na reformi i unaprijeđenju bezbjednosnog sektora.
Bivši čelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost, danas potpredsjednik Vlade Duško Marković za naš radio kaže da je taj sektor u potpunosti reformisan i da je opasnost od odliva informacija minimalna:
„Kada govorim o tome moram da napomenem da je naša služba još 1998. godine postala nezavisna, a 2005. je uspostavila svoju samostalnu zakonodavnu i drugu infrastrukturu. Zbog toga ne postoji mogućnost odliva informacija zbog sistemskih razloga. Uspostavljeni su standardi i procedure zakonom, obezbijeđena je unutrašnja kontrola, parlamentarna kontrola se vrši u kontinuitetu preko Odbora za bezbjednost, a rad i usmjeravanje službe se vrši preko Vijeća za nacionalnu bezbjednost. Pojedinačni propusti su sasvim mogući, ali do sada u pogledu curenja i odliva informacija ih nije bilo niti je to moglo ugroziti naš put ka NATO.“
Zahtjeve članica NATO da se bezbjednosni aparat reformiše i uspostavi odnos povjerenja sa partnerskim službama pratili su neformalni navodi da crnogorskim bezbjednosnim sektorom vršljaju strani agenti.
Te su nepotvrđene navode ranije javno iznosili i pojedini opozicioni političari poput lidera Pokreta za promjene Nebojše Medojevića koji je tvrdio da je dio crnogorskih operativaca vrbovan i da su to ljudi koji podnose raport stranim službama.
U tom kontekstu Medojević je pominjao rusku službu i njene navodne odnose sa pojedincima iz vlasti.
Uporedo, kolale su i nepotvrđeni navodi ozloupotrebi tajne službe, pa čak i o navodnom prisluškivanju i nadzoru pojedinih ambasadora u Crnoj Gori. Vlast je kategorično demantovala te optužbe koje je recimo, indirektno, potvrđivao bivši njemački ambasador u Crnoj Gori Pius Fišer.
Koliko je za NATO članice sigurnost obavještajnih podataka važna tema nedavno je u intervjuu TV Vijesti naglasio i zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD Brajan Hojt Ji:
„To je vrlo značajno zapažanje. Kao što znate, NATO je ozbiljna organizacija, vrlo značajan savez i stoga ima visoke standarde za sve zemlje u Evropi koje žele da se pridruže NATO-u. Sve ove zemlje moraju ispuniti veoma visoke standarde, uključujući i one u oblasti bezbjednosti. To se odnosi i na obavještajne podatke, sposobnost zemlje da zaštiti osjetljive informacije, uključujući i obavještajne podatke koji se dijele sa ostalim saveznicima. Njene vojne snage, bezbjednosne snage, moraju biti sposobne da pruže dopinos misijama i bezbjednosti sjeverno-atlantske oblasti. Mora imati jaku vladavinu prava, jaku demokratiju, kako bi mogla da osigura da institucije mogu ispuniti odgovornosti saveznika NATO-a, uključujuči i sposobnost da pruži materijalni doprinos, vojni dopinos, što sve zahtjeva visok stepen posvećenosti i resursa građana. Dakle, vrlo smo ozbiljno analizirali sposobnost Crne Gore da zaštiti osjetljive informacije, kao i da poštuje ljudska prava i da održava jake demokratske institucije“.
Potpredsjednik Vlade Duško Marković kaže da ne prepoznaje generalnu skepsu prema zemljama kandidatima za NATO, ali ističe da svaka od tih zemalja ima listu pojedinačnih zahtjeva koje mora ispuniti na putu ka alijansi, pa i kada je riječ o reformi obavještajnog sektora:
„Dakle, Crna Gora je imala jedan od četiri ključna uslova – reformu obavještajne službe. Ona je podrazumijevala više elemenata, prije svega depolitizaciju i profesionaliziciju svog operativnog sastava i sposobnost da odgovori zajendičkim bezbjednosnim izazovima, sama na nacionalnom nivou i u saradnji sa partnerskim službama. Poseban segment te reforme je zaštita povjerljivih podataka i način njihove razmjene. Crna Gora, odnosno ANB je odgovorila tim obavezama i zbog toga smo, između ostalog, ispunili uslove koji su nas doveli do potpisivanja pristupnog protokola.“
Komentarišići navode o navodnoj infiltraciji stranih agenata u crnogorski obavještajni sektor Marković kaže:
„Neformalne tvrdnje da je treća strana, odnosno ruska služba prisutna u našoj agenciji, mislim da je to bila jedna osmišljena kampanja koja je imala za cilj da kompromituje proces reformi i ugrozi generalno naš put kao NATO.“
slobodnaevropa.org
|
