glavniBanner
second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button

 

Homepage Übersetzung  

Heroina-Devetog-marta skupstina rs oruzane snage
tors Izetbegovic penzioneri1 cerar11 vakcine derbi11

Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second

Jovan Radulović - veliki pisac ljudskih poraza     

izvor: evn foto:  vn                                                        08.03.2018

radulovic

Posle izuzetno duge i teške bolesti, u Beogradu je u sredu, u 67. godini, preminuo Jovan Radulović, istaknuti pripovedač, romansijer, dramski i TV pisac, autor politički osporavane "Golubnjače", koji je gotovo svoj celokupni opus posvetio kninskom kraju u kome je proveo detinjstvo i ranu mladost.

Rođen u siromašnoj Polači, gimnaziju je završio u Kninu, a 1971. preselio se u Beograd, gde je diplomirao književnost na Filološkom fakultetu. Radio je kao profesor u 14. beogradskoj gimnaziji, urednik u BIGZ, kada je ova izdavačka kuća bila u velikom uzletu, i bio direktor Biblioteke grada Beograda. Teška bolest koja ga je skolila bila je razlog što se rano povukao iz javnog života, morao je godinu i po dana da provede na lečenju u Rimu, gde mu je u bolnici "San Kamilo" urađena transplantacija koštane srži. Oporavio se, ali se, nažalost, opaka boljka vratila sa fatalnim ishodom.

- Bio je neverovatno darovit pripovedač, kao zemlja darovit - čini mi se da je to za njega rekao Dragoslav Mihailović. Ne znam da li je bolje pripovedao o užasima detinjstva i stasavanju iznad jame Golubnjača ili o tragedijama poraženih, izrazdvajanih i prognanih Srba iz Dalmacije - kaže, za "Novosti", profesor Jovan Delić. - Iz njegove proze odjekuje višeglasje mrtvih. Ne znam boljeg malog negativnog junaka od njegovoga Mićuke. Retki su tako zbijeni, gusti, kratki romani kao što je "Prošao život". Nigde nije tako zgusnuto data Srpska Dalmacija kao u tom tragičnom dopisivanju mrtvih.

On je odavno govorio glasom sa onoga sveta. Sve je stalo u taj roman i njegov naslov "Prošao život". Nije mu dato da dovrhuni svoj dar. Veliki pisac ljudskih poraza. Čast je bilo biti uz takav dar i uz takvu književnost.

U književnost je Jovan Radulović ušao zbirkom pripovedaka "Ilinštak", kojom je najavio potpuno nov i samosvojan glas u savremenoj srpskoj prozi. Najširoj javnosti ostao je poznat po drami "Golubnjača", izvedenoj na sceni Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu 1982. Zbog osetljive teme, predstava je skinuta sa repertoara, posle reagovanja GK SK Novog Sada, koji je ocenio kako drama "dovodi u sumnju tekovine NOB-a, socijalističke revolucije i dalje socijalističke samoupravne izgradnje našeg društva". Mesecima su trajale žestoke i besmislene političke osude, a "Golubnjača" je bila predmet rasprava na partijskim forumima "od Triglava do Đevđelije". Ipak, drama je u istoj režiji i podeli igrana u Studentskom kulturnom centru, a na festivalu "Alpe-Adrija" u Sloveniji proglašena je najboljom predstavom.

Radulović je autor i knjiga pripovedaka "Dalje od oltara", "Idealan plac", romana "Braća po materi", "Prošao život", "Od Ognjene do Blage Marije", TV drame "Vučari Donje i Gornje Polače", putopisnih eseja "Po srpskoj Dalmaciji". Za ova i druga dela dobio je mnogobrojne nagrade, među kojima su Oktobarska nagrada grada Beograda, Andrićeva nagrada, "Isidora Sekulić", "Bora Stanković", "Branko Ćopić", "Zlatni suncokret", "Petar Kočić"...

Povodom knjige pripovedaka "Sumnjiva sahrana" o sudbinama običnih ljudi u Dalmaciji i Beogradu, koje su životne okolnosti, ali i neizgrađeni lični moralni stavovi učinili nesrećnim ličnostima, Radulović je dao intervju našem listu u kome je, između ostalog, rekao:

- Priče pišem polako. Za priču je uvek potreban konkretan izazov. Detalj iz života, anegdota. Treba da osetite koji je to trenutak kad neku materiju možete pretvoriti u priču. Tako se knjiga neosetno sklapa. U fascikli vam se skupi desetak priča, šta drugo da radite osim da ih stavite u korice knjige, i one počinju svoj život.

Iza sebe je ostavio suprugu Željku i sinove Nemanju, koji je profesor na Filološkom fakultetu, i Ognjena, koji je student. Datum i mesto sahrane biće naknadno saopšteni.

MRŽNjA HRVATA PREMA SRBIMA

O životu Srba u Hrvatskoj danas, Radulović je rekao:

- Priča o Srbima iz Hrvatske je završena. Sve se nekako, posle velikih događaja, smirilo. Možda je to i dobro. Naravno, ne kažem da je sada bolje onima što su tamo ostali, ili da mi koji smo ovde manje patimo, ali Srbi su došli na neku tačku gde ne očekuju ni od koga pomoć i uzdaju se samo u sebe. Što se nas tiče - gotovo je. Ali, za Hrvate - nije. Oni svu svoju politiku i dalje grade na mržnji prema Srbima. Ne znam koga bi oni mrzeli da nema Srba i kakvu bi oni politiku vodili da im nije antisrpske politike. I kada Srbi ne daju glasa od sebe, oni uvek nađu načina da nešto kažu, da nam prigovore... Žele da srpskog naroda tamo nema, i koliko god mogu i gde god mogu oni čine da tako i bude.

 

novosti.rs

Alami: Pravo na dostojanstvo

Šahnazarov: Mnogo toga me vezuje za Beograd i Srbiju

"Šarmer" osvojio žiri Festa

"SRPSKI FILM" NA 46. FESTU: Veliki trijumf za "Ederlezi rajzing"

Na 46. Festu i filmovi o migrantima - Šarmer, Trg Amerika i Jupiterov Mesec

Niški muzej za kraljeve džeza

Mađarski reditelj Ištvan Sabo otvorio 46. Fest

Mančevski: Danas nema novog Bergmana

Velike, hrabre slike sveta

Srbija sa tri filma na Berlinalu

I svetske zvezde u srpskom filmu o NATO zločinima

Stefanovski: Kuvao sam album u glavi i duši 20 godina

Debi Lazara Bodrože na filmskom marketu u Berlinu

 

 

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button