Ovo je potvrdio i vještak kog je angažovala Komisija za otvaranje deponovanih popisa u ostavinskom postupku iza pokojnog predsjednika SFRJ i dokumenti nađeni u Arhivu Jugoslavije.
„Komisija smatra da pokretnosti koje čine sadržinu Depoa 555 Predsedništva SFRJ ne spadaju u sastav zaostavštine J. B. Tita" , piše doslovce u dopisu koji je Komisija dostavila Prvom osnovnom sudu u Beogradu. Dalje se navodi i da je „mišljenje Komisije potvrđeno i nalazom zakletog sudskog vještaka od 2. septembra 2013.".
Da su dragocjenosti Karađorđevića nađene u 9 vreća u Trezoru NBS potvrđuje dokument na koji je Komisiju uputio Dušan Pavlović, bivši zamjenik direktora „Memorijalnog centra Josip Broz".
„Memorijalni centar, pod oznakom 'državna tajna', sačinio je 15. marta 1982, na 29 strana, popis imovine koja je pripadala porodici Karađorđević. Ovaj spisak dostavljen je na četiri adrese, a da se nalazi u Arhivu Komisiju je uputio g. Pavlović", kaže Dušanka Subotić Homen, pravna zastupnica princeze Jelisavete i devet potomaka prinčeva Andreja i Tomislava.
Ona je izvršila uvid u tu dokumentaciju iz koje se vidi da je u sef pohranjeno: zlato u polugama i prahu, ukupne težine 29,366 kg, koje je pripadalo dinastiji, 2.055 komada malih zlatnika sa likom Franca Jozefa, kao i 608 velikih, potom zlatni prah u staklenoj flašici – 365 grama, epruvete sa zlatnim ljuskama i braon kamenčićima, zlatni nakit sa brilijantima, dijamantima i drugim dragim kamenjem, numizmatička zbirka kneza Pavla od 1.271 novčića, 13 odlikovanja porodice Karađorđević, zlatne plakete, medaljoni, privesci, zlatno i srebrno posuđe s pozlatom...
U dopisu koji je Predsjedništvo proslijedilo sudu pominju se nakit, „žuti prah" i „žute poluge", kao i kolekcija novčića, ali se ne navode količine, vrsta i porjeklo. Ali se zato pominju vrijedni satovi iz vreće br. 8. Neki od njih imaju Titov potpis, a drugi, kao jedan „lonžin", krunu i potpis kralja Aleksandra. Džepni sat ima na poklopcu ugraviranu krunu, a naknadno je ugravirana posveta „Od JBT". Među satovima su i tri vrijedna sa ruskog dvora.
Ostavina iza kralja i kraljice
„Tražićemo da nam sud dostavi i izvještaj vještaka, koji je Komisija predsjednika poslala sudu, a koji nije poslat advokatima", kaže Dušanka Subotić Homen. Porodica bi voljela lično da izvrši uvid.
Od 10 vreća, dragocjenosti su u devet, dok je u jednoj dokumentacija iz koje se vidi da su zlatni predmeti čuvani u Belom dvoru, da je dio sefa prenijet iz „Memorijalnog centra J. B. Tito", dokumentacija o sadržaju vreća, kao i dokument koji govori da je dio sadržine sefa unet kao dio imovine Kraljevine Srbije, odnosno Kraljevine Jugoslavije (dio zlatnih predmeta i dio inventara kraljevske porodice)!
Komisija je prisustvovala otvaranju Depoa 555, poznatog kao „Titov sef" u aprilu. On je po odluci Predsjedništva SFRJ od 30. marta 1982. predat Trezoru Narodne banke Jugoslavije, 7. maja 1982, sa oznakama „državna tajna".
„Uvidom u sadržinu depoa, Komisija je zaključila da više ne stoje razlozi da se Depo smatra državnom tajnom i to predočila predsjedniku Tomislavu Nikoliću, koji se složio. Komisija je uporedila spisak stvari iz depozita i konstatovala da se sadržina depoa poklapa sa spiskom sačinjenim u vrijeme formiranja Komisije", stoji u dopisu sudu.
