glavniBanner
Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi

 

Homepage Übersetzung  

eu-srbija
Skoplje-panorama fiat2
opozicija
radnici rusija pristina beograd enerrgija zvezda-sparta srb-cro

Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second

Sve više pretnji medijima

izvor: euractiv  foto:                                                                                                                                           29.07.2017.

mediji 

Od Amerike do Saudijske Arabije, Izraela, Turske i Srbije, mediji koji ne podržavaju vladajuće strukture u tim zemljama izloženi su čestom maltertiranju, zastrašivanju, zabranama, hapšenjima, pa čak i ubistvima u konfliktnim regionima. Od američkog predsednika Donalada Trampa koji, nezadovoljan izveštavanjem Si-En-En-a, snima sebe kako razbija logo medijske kuće, do zabrane TV Al Džazira u nekoliko zemalja, do pretnje smrću vojvođanskim novinarima, ova profesija čija je jedina obveza da objektivno i pravovremeno obaveštava javnost, dobvedena je u situaciju da više nego za vest brine o sopstvenom opstanku.


Poslednji primer je potez premijera  Izraela Benjamina Netenjahua koji je najavio zatvaranje dopisništva Al Džazire u Jerusalimu optuživši tu katarsku televizijsku mrežu da je podsticala na nasilje usred napetosti nastale zbog bezbednosnih mera Izraela na svetilištu u Jerusalimu.

"Mreža Al Džazira nastavlja da huška na nasilje oko Brda hrama", napisao je Netanjahu na svom Fejsbuk nalogu, misleći na mesto sveto i za Jevreje i za muslimane, na kojem su nekada stajali drevni jevrejski hramovi, a sada su tamo džamije Kupola na steni i Al-Aksa, treća po značaju u islamu.

Netanjahu je dodao da je nekoliko puta apelovao da se kancelarije Al Džazire zatvore, najavivši da će, ako se to ne desi zbog zakonskih prepreka, raditi na tome da se donese potreban zakon, preneli su izraelski mediji.

Prošle nedelje, usred sukoba između Palestinaca i izraelskih snaga u istočnom Jerusalimu i na Zapadnoj obali, Al Džazira je objavila video snimak na kome se vidi kako jedan izraelski policajac šutira Palestinca koji se moli na molitvenoj prostirci. Reporter te mreže je tvrdio da su izraelski policajci napali nenasilne palestinske demonstrante kraj Brda hrama, odnosno Haram al-Šarif (Uzvišenog utočišta) kako svetilište zovu muslimani.

I ako bi to spadalo u onu frazu - prva žrtva svakog sukoba je istina, primer iz Novog Sada se može svrstati u nacionalističko i političko nasilje jednog dela stanovništva prema drugačije mislećim novinarima.

Nedavno je na poštanskom sandučetu Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) u Novom Sadu osvanula uvrdljiva nalepnica, a potom je kolumnisti portala Autonomija.info zaprećeno smrću.

Na nalepnici je spomenik Svetozaru Miletiću u Novom Sadu, precrtan lik programskog direktora NDNV-a Dinka Gruhonjića i ispisano "Miletićev, a ne Dinkov grad".

Udruženje je saopštilo i da su kolumnisti portala Autonomija.info Igoru Besermenjiju, putem društvenih mreža upućene nove pretnje smrću.

NDNV je pretnje prijavio nadležnima po Sporazuma o saradnji Republičkog javnog tužilaštva, MUP-a i novinarskih i medijskih udruženja.

"Besermenji je i ranije bio na meti pretnji smrću, ali iako je slučaj prijavljen, počinilac do sada nije priveden pravdi, kao uostalom što nisu sankcionisani ni mnogobrojni drugi koji su nam otvoreno pretili smrću ili nasilno prekidali događaje koje smo organizovali", saopštio je NDNV.

Nepoznate osobe su danima pre toga tablu NDNV-a izlepili nacionalističkim nalepnicama.

U poslednjih nekoliko meseci, pretnje su stizale i preko društvenih mreža, a zbog pretnji nasiljem su u Nišu i Kraljevu otkazane projekcije filmova iz serijala "Stvarni ljudi – stvarna rešenja", koji su realizovali NDNV, BIRN Kosova i Forum ZFD, uz podršku EU.

Programski urednik Nezavisnog društva novinara Vojvodine Dinko Gruhonjić izjavio je da se u Srbiji mora raditi na umrežavanju medija koji nisu režimski i koji profesionalno obavljaju svoj posao.

On se založio i za jačanje savezništva organizacija civilnog društva i medija, kao i za promovisanje uloge medija civilnog društva, koji ne samo da već postoje, već su neretko i najprofesionalniji i najhrabriji. Prema njegovim rečima, mediji u Srbiji koji nisu režimski plaćaju skupu cenu zbog toga, ali uprkos tome ostaju dosledni, o čemu svedoče brojna međunarodna priznanja.

Gruhonjić je rekao da je država odlučila da ne poštuje medijske zakone koje je sama usvojila 2014. godine, te da iako se zakonima obavezala, država nije izašla iz vlasništva u medijima, kao što su dnevni listovi "Politika" i "Večernje novosti".

"Privatizacija medija sprovedena je nakaradno i postoje jasne indicije da je u njoj korišten novac iz budžeta lokalnih samouprava za kupovinu medija, a da su medije kupovale osobe bliske vladajućim partijama", naveo je Gruhonjić. 

Ocenio je da je najplastičniji primer Novinske agencije Tanjug, koja je zvanično ugašena u novembru 2015. godine, ali i danas - 20 meseci kasnije  - i dalje emituje vesti i naplaćuje usluge.

Kako je objasnio, time se u potpuno neravnopravan položaj dovode preostale dve privatne novinske agencije Beta i Fonet.

Srbija je 2016. godine za sedam mesta pala na rang listi slobode medija u svetu koju svake godine pravi međunarodna organizacija Reporteri bez granica, pa je tako sada na 66. mestu u odnosu na 59. pretprošle godine.

Brzina kojom se demokratije približavaju kritičnoj tački je alarmantna za sve one koji shvataju da, ako sloboda medija nije obezbeđena, onda nijedna od drugih sloboda ne može biti garantovana - rekao je generalni sekretar "Reportera bez granica" Kristof Deloar.

Na lestvici slobode štampe, na kojoj Reporteri bez granica svake godine prate trendove u 178 zemalja sveta, Srbija je ove godine na 85. mestu, iza Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Albanije, Rumunije i Bugarske, dok je 2009. delila 62. poziciju sa još pet zemalja, ispred Bugarske.

Reporteri bez granica zaključili su da je rad novinara u ovom delu Evrope sve teži zbog sprege političkih i pravosudnih krugova i pritiska putem reklama i da novinari sve više pribegavaju autocenzuri i nekoj vrsti „merkantilnog novinarstva“.

NUNS je izrazio najozbiljniju zabrinutost zbog pada rejtinga Srbije na listi zemalja sveta rangiranih po stepenu slobode medija.

Da problem nije samo u ovom delu sveta, dokazuje i odluka Ministarstva za kulturu i informisanje Saudijske Arabije koje saopštilo da je u toj zemlji zatvorena reija katarske TV mreže Al Džazire.

Saudijska novinska agencija SPA je navela da je Al Džaziri oduzeta dozvola. Isti izvor je potvrdio da je ovakva odluka doneta zbog, kako se dodaje, podrške terorizmu.

"Ovakva odluka je doneta zbog toga što Al Džazira popularizira planove terorističkih grupa, podržava pokret Huti u Jemenu, nanosi štetu suverenitetu Saudijske Arabije i izaziva tenzije u našoj zemlji", objasnila je  Saudijska novinska agencija.Katarska TV mreža Al Jazeera se još nije oglasila u vezi s ovom odlukom saudijskih vlasti.

Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat i Bahrein su saopštili ranije kako prekidaju sve diplomatske veze s Katarom.

Katar je izrazio žaljenje zbog odluke arapskih država da prekinu diplomatske odnose zbog navodne podrške terorizmu. Odbacili su optužbe za terorizam, tvrdeći da ga sankcije neće pogoditi.

Prema izveštaju RBG, na  Indeksu 2017, s najvećim stepenom slobode medija je Norveška, preuzevši tu poziciju od susedne Finske koja je šest godina bila prva, dok je na dnu najnovije liste, kao 180-ta, Severna Koreja. Najveće poboljšanje beleži Italija, koja je na listi napredovala za 25 mesta i sada je 52-ta, a najveći pad od 17 mesta registrovala je Nikaragva.

SAD su opale za dva mesta i na najnovijoj listi koja se odnosi na stanje slobode medija su na 43. mestu, a za dva mesta opala je i Britanija, koja je sada na 40. poziciji.

Nastupilo je doba "post-istine, propagande i gušenja sloboda - pogotovu u demokratijama", zaključuli su Reporteri bez granica.

 

 

Opozicija udruženo u Beogradu

Srbija na dobrom putu u ispunjavanju aktivnosti iz poglavlja 24

Štrajk prošao tajne ostale

Između mita i stvarnosti

Papović: Srbija je deponija za robu iz EU

Vučić u Rimu

S kim će Vučić u dijalog o Kosovu?/Kako Hodžaj i Pacoli vide inicijativu Vučića za KiM

Rukovodstvo "Fijata" i sindikalci potpisali sporazum/Brnabić: Postignut dobar kompromis

U Briselu traže način da odvoje Srbiju od Rusije/Cenimo podršku Rusije, a članstvo u EU je strateško opredeljenje

Istraživanje: Za ulazak u EU 49 odsto građana

Vučić: Zašto nam je potreban unutrašnji dijalog o Kosovu

Sindikat prihvatio ponudu rukovodstva Fijata

Kineska ulaganja šire korupciju na Zapadnom Balkanu

Vulin: Srbija u potpunosti kontroliše kretanje migranata/Orban: EU nezavisnost od imperije Soroša, Srbija što pre u EU

Rajić: Sindikati i pravosuđe ne štite dovoljno prava radnika

Kada će biti rešeno pitanje "međe" na Dunavu i Drini?

Makron za bolju kontrolu oružja na Balkanu/ Uništeno više od 18.000 komada oružja

Ako Fijat ode

Brnabić: Vlada Srbije nije ni proamerička, ni proruska, nego prosrpska

 

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button