glavniBanner

Hier Lesen  

 

website translator plugin  

 
second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button
 
prime_button
prime_button
prime_button
prime_button
prime_button
prime_button
prime_button
prime_button
prime_button

 

Srpski teleskop od milion evra istražuje svemir

izvor: vecernje novosti  foto: vn                                                                                                              11.08.2016

teleskop

 

Sa Vidojevice zvezde se vide kao na dlanu! Nema osvetljenja koje bi zagađivalo nebo, a iz satelita izgleda kao crna rupa na mapi. I baš zato je Vidojevica kraj Prokuplja izabrana za mesto gde će biti postavljen džinovski teleskop, sa ogledalom prečnika 1,4 metra, koji pravi snimke slične onima koji stižu sa čuvenog svemirskog teleskopa "Habla".

Džojstikom kao za "plejstejšn" i "iks-boks", sa lakoćom, kao da igraju igricu, zaposleni na Astronomskoj stanici Vidojevica pokreću džinovski teleskop težak osam tona i vredan milion evra. Stigao je u maju, kao deo opreme za naučni projekat Belissima, koji je najvećim delom finansirala Evropska komisija, a manjim Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Nazvan je "Milutin Milanković", po našem znamenitom naučniku i jednom od direktora Astronomske opservatorije Beograd, kojoj pripada stanica kraj Prokuplja. Već u junu "Milanković" je napravio prve fotografije, koje su prevazišle i očekivanja astronoma. Uslovi su, kažu, bili kao u Čileu, gde je najveći teleskop na svetu, a dobijeni snimak kao da je napravljen svemirskim teleskopom "Habl", koji je "kriv" za neke od najspektakularnijih slika kosmosa.

Da bi se uverio kako radi, odlazeći ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja dr Srđan Verbić posetio je juče i prekjuče ovu astronomsku stanicu.

- Zbog lošeg vremena poseta je tri puta odlagana, ali je na kraju dobro što sam ovde upravo u danu kada je objavljeno ime novog resornog ministra. Novi obično gledaju šta rade stari, pa se nadam da će i moj kolega Šarčević da vidi šta je sve započeto na Vidojevici i šta treba da se završi - prokomentarisao je Verbić. - Ovo je jedno od mesta u nauci kojima pokazujemo da je Srbija konkurentna i da ne kopira druge zemlje. Prvi snimci pokazuju da je reč o izuzetnom teleskopu, ali da bi ubuduće mogao da funkcioniše, moraće da bude završen paviljon u koji će biti smešten.

Najveći teleskop u ovom delu Evrope nalazi se u privremenom objektu. Prema rečima zamenice direktora Astronomske opservatorije Beograd dr Zorice Cvetković, potrebno još od 200.000 do 250.000 evra da se izgradi profesionalni paviljon, od čega bi polovina novca otišla na profesionalnu kupolu.

- Kada sve to budemo imali, moći ćemo ovim teleskopom nebo da posmatramo iz Beograda ili bilo koje druge tačke. Tada će sve biti robotizovano - najavljuje ova naučnica. - Zbog ogromnog svetlosnog zagađenja, u glavnom gradu, na Zvezdari, gde se nalazimo, više nema uslova za osmatranja neba. Zato stanica na Vidojevici predstavlja veliki povratak posmatračke astronomije u Srbiji.

A dok teleskop ne bude robotizovan, robota zamenjuje Miodrag Sekulić iz Niša, koji noći provodi pored teleskopa, otvara i zatvara krov, snima, brine o opremi... Radno vreme određuju mu mesečeve mene, pa kad je pun mesec, ide kući, da se odmori, jer je nebo previše osvetljeno. Nije, kaže, lako biti sam na planini, posebno zimi. Noći su najduže, posla najviše, a kada sneg napada metar, niko ne može da mu priđe.

- Kada se probudim, prvo vidim tragove zveri u snegu. Tu su vukovi, lisice, samo medveda nema - prepričava Sekulić. - Zbog prirode posla, dan sam zamenio za noć, pa se danju odmaram, a noć provodim pored računara i teleskopa. Komšije priskoče u pomoć, ali prva kuća udaljena je pet kilometara, pa sam često upućen samo na sebe. Bilo bi dobro da ovde radi bar još neko, da se smenjujemo, ali za to, kažu, nema novca.

Dobijamo objašnjenje i da, čak i kada teleskop bude robotizovan, na Vidojevici će morati da boravi čovek. Često nestaje struja, pa kada bi krov ostao otvoren, a kiša pala, skupocena oprema bila bi uništena. Ovako, Sekulić krov zatvori ručno, i oprema je bezbedna.

teleskop2

REZERVAT - MRAKA

Vidojeviću je Verbić opisao kao jedan od poslednjih rezervata mraka u Evropi. To tamno nebo je, kaže, redak prirodni resurs, koji može da privuče i strane naučnike. On je zamolio lokalne vlasti da tako što će napraviti put do stanice, pomognu njenom radu. Deonica duga 2,5 kilometra nije prepreka jedino za "ladu nivu". Zimi, kada napada, ni terenci ne mogu da stignu do astronomske stanice. Vredna oprema nije ni ograđena, obezbeđena, nema protivpožarnu zaštitu...

BIĆE I TURISTIČKA ATRAKCIJA, AKO...

Zasad ovde dolaze samo profesionalci, astronomi i astrofizičari, ali i studenti. Plan je da se ova lokacija ucrta na turističke mape, pa da postane i prava atrakcija ovog kraja. Osim velikog teleskopa, na Vidojevici postoji i mali, prečnika 60 centimentara. Postavljen je 2009. godine, u objekat pod kupolom, pa kako se okreće teleskop, za njim se okreće i cela kupola.

 

 

novosti.rs

 

Novosađani prave video-igru o post-apokaliptičnom svetu

Novi uslovi za bezbedniju registraciju internet domena

Programeri uče uz platu

Tiha epidemija hepatitisa!

Aplikacija „Beograđani“ – za lepši i uređeniji grad

poslovni.com - Sve poslovne vesti na jednom mestu

Petrović: Važno znanje a ne jeftina radna snaga

Batut: Netačne tvrdnje da je svako treće dete nevakcinisano

Teslina kvantna medicina sve aktuelnija

U toku pripreme za izgradnju vetroparka u Kostolcu

WEF: Srbija napredovala na listi tehnološke spremnosti

Testovi za zika virus stigli u Srbiju

Stiže Naučni kamion koji najavljuje 7. Noć istraživača

IT stručnjaci su nam neophodni  ali nema ko da ih školuje

Manifestacija "Tesla dani 2016" tokom jula širom Srbije

U nauku se ne ulaže, ali vlada glad za akademskim titulama

Neophodno odgovorno korišćenje antibiotika

Treći pokušaj vantelesne oplodnje o trošku RFZO

Srbiji u ovom momentu nedostaje 15.000 IT stručnjaka

Beogradska škola tretmana parkinsonove bolesti uživa međunarodni ugled

Srpska video-igra inspirisana Šekspirovim delom

Makedonija legalizovala marihuanu u medicinske svrhe

Dve petine Evropljana digitalno nepismeno

Veliko interesovanje za izložbu o Mihajlu Pupinu

Trideset godina molekularne genetike u Srbiji

 

 

 

 

 

kontakt

 

uslovi koriscenja

naslovna

 

servis

> Der Titel der Seite wird von NetObjects Fusion 1&1 Edition generiert