Stručnjaci su upozorili na "planetarnu uzbunu" zbog nezapamćenog topljenja leda na Arktiku, koje dovodi do oslobađanja velikih količina metana iz do sada zaleđenih dubina.
Univerzitet Kolumbija i aktivistička grupa "Greenpeace" održali su odvojene skupove na kojima se razgovaralo o zvaničnim podacima administracije SAD, koji pokazuju da je količina leda u vodama Arktika opala na najniži nivo od 1979. godine, kada su započeta mjerenja.
Satelitski snimci pokazuju da je arktička ledena kapa smanjena na površinu od 3,4 miliona kvadratnih kilometara sredinom septembra, prenio je AFP.
"Između 1979. i 2012. godine imali smo opadanje ledene površine u arktičkom moru za 13 posto po deceniji, što predstavlja značajno ubrzanje sa šest procenata za period između 1979. i 2000. godine", izjavio je okeanograf Vijeslav Maslovski iz američke mornaričke postdiplomske škole.
Ovi podaci su pesimističniji od dosadašnjih procjena, ali nisu iznenađujući za naučnike, izjavio je stručnjak za klimu iz američke Nase James Hansen.
"Ovo je planetarna uzbuna", izjavio je Hansen na skupu u organizaciji "Greenpeacea". On je ukazao na nesklad između onoga što je poznato naučnicima i situacije sa kojom je upoznata javnost.
Stručnjaci napominju da serija nedavnih ekstremnih vremenskih nepogoda širom planete, od smrtonosnih tajfuna i razornih poplava do velikih suša, ukazuje na potrebu hitnog smanjenja emisija štetnih gasova.
Jedna od posljedica topljenja leda je postepeni rast nivoa okeana, što ugrožava obalske zajednice. Druga opasnost je oslobađanje metana iz leda sa Grenlanda, pošto je ovaj gas 25 puta efikasniji u zarobljavanju solarne toplote od karbon dioksida.
Emitovanjem metana u atmosferu povećava se efekat staklene bašte, a rast temperature dovodi do ubrzavanja topljenja leda, čime se stvara zatvoreni krug.
"Ukoliko se ovakav trend nastavi, u moru više neće biti leda do kraja ove decenije", rekao je Maslovski.
Neki posmatraju topljenje leda kao poslovnu priliku, pošto će dobiti šansu za eksploataciju nafte i gasa ispod morskog dna, dok će brodovi skratiti putovanja između sjevernih luka, a time i količinu potrošenog goriva.
