Rover je posle puta dugog 560 miliona kilometara preživeo i "sedam minuta užasa", kako su veoma komplikovan manevar sletanja nazivali naučnici, zatim je poslao tekstualnu poruku u sedište svemirske agencije u kojoj je pisalo "Uspeo sam! Bezbedno sam sleteo na površinu Marsa. Krateru Gejl, u tebi sam!".
"Danas su točkovi Kjuriositija počeli da utabavaju stazu za ljudske korake na Marsu", rekao je Čarls Bolden, prvi čovek NASA.
Rover, koji je na specijalnoj letelici poleteo sa Zemlje u novembru prošle godine, ubrzo je poslao u sedište NASA i prve fotografije sa površine. Na jednoj se vidi senka koju "Kjuriositi" baca na površinu Marsa, dok se na drugoj vidi jedan od šest točkova rovera. Uspešno sletanje je u centru američke svemirske agencije izazvalo je erupciju oduševljenja, a milioni ljudi širom sveta su preko interneta pratili prenos istorijskog događaja.
"Ne mogu da verujem. Ovo je neverovatno", izjavio je Alen Čen, zamenik vodje tima za spuštanje "Kjuriositija" kada su na Zemlju stigle prve slike stenovitog terena..
Vozilo opremeljeno laboratorijom, rover "Kjurioziti" ima zadatak da u dvogodišnjoj misiji prouči Marsovu površinu kako bi se utvrdilo da li je na njoj nekada bilo života.
Misija "Kjuriozitija", u prevodu "radoznalost", košta 2,5 milijarde dolara, a sonda je do sada najsofisticiranija koja je pošla put Marsa. Ona nosi visokorazvijenu opremu za analizu stena i zemljišta Marsa. Rover je sleteo u veliki ekvatorijalni krater Gejl.
Sonda ima 900 kilograma i veličine je malog automobila.
Ovo je četvrti NASA-in rover na površini Marsa, a prethodila su mu Sodžurnera (Sojourner, eng. gost, namernik), Spirit (spirit, eng. duh) i Oportuniti (opportunity, eng. prilika).
