glavniBanner


www stranac.net
 


 

 

Srpski dizajner napravio sat koji vreme meri ritmom u igri svetla i senke

Izvor:  novosti online

Datum: 01. 01 . 2014

 

Auto-servis porodice Milanovic u El Pasu

Najteže je postići savršenost jednostavnosti. Tim motom povodio se Darko Mladenović, jedan od najpoznatijih srpskih dizajnera današnjice, u izradi ručnog sata i pri lansiranju nove, sopstvene robne marke. Njegov sat, koji u složenosti ideje dostiže perfekciju pojednostavljivanja, zamišljen je kao estetski perpetuum mobile u vremenskoj mašini za put od pravremena do daleke, neodređene budućnosti.

„Novosti“ su imale ekskluzivnu priliku da prve na ovim prostorima pogledaju sat čija geometrijska kreacija pleni čistim formama, a vreme meri ritmom u igri svetla i senke. Utisak stvara splet poprečnih talasa i koncentričnih krugova. Jednostavne forme, bez nepotrebnih elemenata, samo s kazaljkama, uz sekundaru da inicira večiti pokret i datum da zaintrigira pogled, oslobođen je svega suvišnog. Reljefi na okviru „Darko džiometrik“ sata prelamaju svetlost tako da se stiče utisak sunčevog sjaja. I bez brojki, zbog stalnog pokreta svetla, i izdaleka, pomalja se dvanaest sakrivenih, ali preciznih podelaka.

- Sunce je osnov za merenje vremena. Ideju o vremenu dobijamo kroz kretanje planeta oko Sunca. Zemlja je najveći časovnik - objašnjava Mladenović svoju inspiraciju.

U njegovom satu isprepletane su različite ideje u povratku na osnovne pojmove oko izvora vremena. Postoji kao „ukupno“ delo kroz koje su prožeti razni oblici ljudskog umeća i saznanja. Ravnotežu interakcije u ovom objektu postižu estetika, tehnika i filozofija. Predstavljaju, u stvari, renesansnog stvaraoca koji povezuje sve elemente u jedan proizvod i koji ima vremena i volje da to uradi upravo na takav način.

- Kad govorimo o starosti satova, obično se vraćamo na priču o istorijatu mehanizma. Sa dizajnom mog sata pokušavam da idem mnogo dalje od toga, na ideju o značenju vremena, u prostor odakle vreme potiče. To je, na neki način, povratak na suštinu i istinu - kaže pariski dizajner. Mladenovićev sat, s unutrašnjim sunčevim zracima, zbog svega, relativizuje vreme u svojoj tačnosti. Njegov odnos prema vremenu je bezgraničan, jer vizuelno pokušava da dočara trenutke kada se vreme merilo sunčevim satom.

- Sat nije „upisan“ u današnje vreme, već prati liniju od prapočetka, preko današnjice ka budućnosti. Njegova je forma vanvremenska - kaže Mladenović. U čitavom pristupu krije se filozofski pomak u pravljenju satova. Povezuje nas s nečim što nas prevazilazi, jer Sunce je osnov celog sveta, energije, života, ne samo vremena. Ima nečeg svetog u njemu. Upravljaćemo se prema Suncu narednih nekoliko milijardi godina. Sat je zato tu kao povod da razgovaramo o opštem vremenu i beskonačnosti - poručuje naš sagovornik.

Prilikom izrade ovog projekta, osmislio je još jedan koncept, „veliko pojednostavljivanje“. U industriji satova pojavljuju se sve složeniji modeli, koji se zovu „velika komplikacija“. Sadrže elemente od hronografa do mesečevih faza. Zbog toga sam upotrebio novi izraz koji nas vodi ka nekom drugom toku - naglašava Mladenović. - Želeo sam nešto suprotno današnjem trenutku u kom smo preplavljeni informacijama. Vraćamo se na osnovne vrednosti.

MONTRE SOLEIL-FACING

ZLATO I LUKSUZ

Koncept sata Darka Mladenovića je sazrevao i realizovao se proteklih nekoliko godina. Prvi primerci u prodaji pojaviće se početkom godine. Reč je o luksuznom satu od osamnaestokaratnog zlata. Cena će biti u okvirima luksuznih zlatnih satova poznatih marki - kaže Mladenović.

TOM KRUZ, ALBERT DRUGi...

Darko Mladenović je kreirao za najpoznatije svetske firme, kao što su „Kristofl“, „Bakara“, „Lankom“, „Rokfeler centar“, „Luj Viton“, „Van Klif i Arpels“...

Bio je umetnički direktor u kući „Svarovski“. Njegovu kristalnu skulpturu „Svetlosni snop“ svake godine dobijalo je sto najuticajnijih svetskih ličnosti u izboru lista „Tajm“. Njegovo kristalno nalivpero imaju ličnosti kao što su Tom Kruz ili princ od Monaka Alber Drugi.

Za svoj rad nagrađivan je više puta.

G.Č.

novosti.rs


 

Nova godina kroz istoriju: Vavilonci prvi slavili, a Nijemci ukrašavali jelku

Da li je Ajfel projektovao ćupriju na Begeju?

Kad zamiriše banjalučki ćevap...

Običaj iz Makedonije na listi Uneska

Srbi brinu o hrastu, a Islanđani o vilenjacima!

Noćni život u RS: “Ludovanje“ uz čaj?

Stranci u Beogradu traže karte za utakmice i - pratilje

Počeo popis Srba ubijenih u 20. vijeku

Počast Prvoj proleterskoj brigadi

Čapljina: Raskošna rimska vila ispod njiva

Zašto studenti iz BiH sve više putuju u Ameriku?

Špijuni kroje svet

Prnjavor: Lipicaneri će završiti u - konzervama?!

I u Srbiji se posluje bitkoinom

Tito je Stepincu nudio položaj

„Misteriozna umetnina“ u Bosanskoj piramidi

Čudesne priče iz Nepričave: 30 godina od snimanja najbolje dečje serije

Univerzitet u Beogradu: Vek i po akademskog znanja

Nameštaj po meri studenata

Najveće otkriće u Splitu u poslednjih 100 godina

Ljubav na javnom mestu - 700 evra

Čime se bave Srbi: Popravljamo čak i satelite

Milutin Šoškić: Vembli mi ostao u snovima

Mostar: Dvadeset godina od rušenja Starog

Istoričarka: Srbija bila kao Iran danas, Princip terorista

Tito zatrpan mermerom

Staroslovenski hram na srpskom Tibetu!

 

HTML Comment Box is loading comments...
 

Kontakt / Uslovi koriscenja

 

 

[Naslovna] [Servis]