Bizarne krađe: Nestaju vrata, ukrasi za jelku i stabla iz parkova
Izvor: rse
Datum: 17. 01 . 2014
Krađe su poslednjih godina sve poželjniji vid bitisanja na ovim prostorima. Sve učestalije su one bizarne, poput krađe stabala iz parkova, čerupanja jelki sa trgova, ili spomenika istorijskih ličnosti, a čija svrha nije materijalna korist.
Naši sagovornici detektuju poražavajuće stanje svijesti i duha, pa uzroke ovakvih pojava nalaze u siromaštvu, negativnoj tranziciji, ali i sveprisutnoj društvenoj apatiji i odsustvu perspektive.
U Službi za odnose s javnošću glavnog grada, odbili su da tonski zabilježimo njihovu izjavu, ali su nam dostavili poduži spisak brojnih, bizarnih krađa sa javnih površina u Podgorici.
Značajne su štete od učestalih krađa poklopaca i rešetki sa šahtova. Podgoričani se sjećaju nedavne krađe više stotina metara bakarnog,električnog kabla sa mosta. Nestaju pumpe za vodu, dok je sječa stotine stabala iz gradskih park-šuma ili prostora koji to pokušavaju da budu, a vandali sječom ne dozvoljavaju, redovna pojava. Na meti lopova su i kanalizacione cijevi, ograde i metalni djelovi parkovskog mobilijara, pa čak i spomenici istorijskim ličnostima, navode u podgoričkom birou.
Kazali su nam da su lopovima u poslednje vrijeme „zanimljiva“ i ulazna vrata stambenih zgrada, što nam je potvrdio i jedan od sagovornika naše ankete, stanar zgrade sa koje su nedavno lopovi odnijeli i prozore.
"Ovo je Aerodromska 2A, ulaz tri. Ovdje su došli ljudi i pokupili sve prozore u ulazu. U susjednom ulazu su ponijeli i vrata".
Kradljivci su sve drskiji, a predmeti krađe, utisak je sve bizarniji. Anketirani građani kažu da su ovakve pojave samo ogledalo društvene realnosti, negativne tranzicije, sve većeg siromaštva, blagih sankcija i ambijenta u kome je lopovluk društveno prihvatljiv.
„Tranzicija nije dovela do kvalitativnih promjena na društvenom planu, već je sistem koji je postojao u bivšoj Jugoslaviji pretvoren u svoju suprotnost”, objašnjava uzroke ovakvih pojava za RSE sociolog Ivan Radojičić.
"Jednostavno, ono što je na vrhuncu društvene ljestvice to se preslikava i na sve niže društvene nivoe. Ako imate sistem koji je socijalno pravičniji, ekonomski izjednačen, kulturno ujednačen onda i na nekim drugim nivoima sistema možete očekivati da bude slična situacija. Ako imate sistem koji favorizuje moć novca i neke druge vrijednosti u odnosu na kulturne vrijednosti onda je za očekivati i da se ljudi drugačije ponašaju".
Svrha ovakvih krađa nije materijalna korist, pa jedan od anketiranih, poznati podgorički advokat Branislav Lutovac, razloge vidi u odsustvu perpspektive za mlade ljude i sveprisutnijoj apatiji:
"Mi vidimo ovdje da je to postala matrica ponašanja, prije svega mladih ljudi koji nijesu našli neko svoje životno ostvarenje. Da li je to lično njihova krivica ili je to krivica ovog društva što im nije nakon adekvatnog edukovanja obezbijedila radno mjesto ja ne znam. Da li je to neki vid protesta, možda na taj način ispoljavaju svoje nezadovoljstvo? To je tema ne samo za advokate, kriminologe nego već i za psihijatriju i psihologe. To je daleko kompleksnija tema nego što se na prvi pogled može zaključiti".
Sagovornici RSE, stručnjaci i anketirani građani, dio rješenja vide u strožim kaznama, ali ističu da nije sve u kaznama, već da sistem, kažu mora da se mijenja.
Promjene su neminovne i desiće se same od sebe, jer je sistem na izdisaju, stav je sociologa Radojičića:
"Mislim da više nema manevra za bilo koje druge djelatnosti kada je u pitanju iskrivljavanje slike koju želite da predstavite o sebi i Crnoj Gori i da će napokon promjene doći same po sebi, ne zbog toga što ih je inicirala određena grupa ljudi ili cijelo građansko društvo".
