Privatizacijom "Beograd filma" februara 2007, kada je biznismen Nikola Đivanović kupio 14 bioskopa, Beograd je ostao bez art dvorana u centru grada koje su pod zaštitom države - "Balkan", "Odeon, "Kozara", "Jadran", "Kosmaj", "Zvezda", kao arhitektonske građevine iz 19. veka, koje su deo kulturne baštine, ali i istorije srpske kinematografije.
Uprkos dugogodišnjim javnim apelima filmskih umetnika i radnika koji su državi ukazivali na ovu "sahranu", jer od 14 nekadašnjih bioskopa više nijedan ne radi, većina njih danas su samo ruine, ostali su pretvoreni u skladišta, poslastičarnice, kladionice i kockarnice, iako je ugovor o prodaji "Beograd filma" nalagao kontinuitet delatnosti.
Najčudnije u priči o "pomoru" umetničkih bioskopa kojih se ne bi odrekla nijedna država u svetu, i koji u svim civilizovanim zemljama uživaju posebnu brigu, ipak je činjenica da u proteklih šest godina, uprkos obećanjima, nijedan ministar kulture nije bio spreman da otvori ovaj problem.
Bioskopima se nisu bavili ni gradski sekretari za kulturu, iako naše zakonodavstvo, uprkos privatizaciji, daje prostora za "manevrisanje" - prema Zakonu o kulturnim dobrima, ako vlasnik privremeno ili trajno napusti kulturno dobro, tako da postoji opasnost da ono bude oštećeno ili uništeno, Ministarstvo kulture može odrediti fizičko ili pravno lice kao staraoca tog kulturnog dobra.
Na ovaj problem ovih dana ponovo je ukazao reditelj Srđan Dragojević, koji je kao poslanik Socijalističke partije Srbije na javnoj raspravi u Skupštini zatražio od ministarstava privrede i kulture da pomognu u ponovnom otvaranju bioskopa "Beograd filma".
Dragojević je izjavio da su bioskopi "Jadran", "Kozara", "Balkan" i "Zvezda" mesta na kojima bi građani mogli da vide domaće filmove, jer to nije moguće u bioskopima šoping-molova u kojima se prikazuje "smeće". Dragojević je ministrima Saši Raduloviću i Ivanu Tasovcu postavio pitanje šta mogu da učine da pomognu u obnovi ovih bioskopa, koja ne bi mnogo koštala državu, a imala bi veliki značaj za kulturni život grada.
Filmski centar Srbije je prošle godine takođe pokrenuo inicijativu za oživljavanje art bioskopa, a po rečima sadašnjeg v. d. direktora Milana Lučića, postoji strategija za obnavljanje bioskopske mreže, jer je situacija zbog digitalizacije bioskopa koja je u toku, ovaj problem učinila još alarmantnijim:
- Cilj je da se uz pomoć lokalnih samouprava, Ministarstva kulture, fonda "Euro sinema" i domaćih prikazivača i distributera osposobi što više sala za uslove modernog prikazivanja filmova.
To je konkretan predlog Filmskog centra Srbije da se ispravi velika šteta koja je naneta srpskoj kinematografiji, njenim autorima i producentima.
Važan element ove strategije je predlog razvoja, stimulacije i digitalizacije lanaca bioskopa u Beogradu i Srbiji za prikazivanje domaćeg filma, čime bi se oživeo veliki broj malih bioskopa, uglavnom zatvorenih - kaže Lučić.
Da li će država u dogledno vreme konačno da iskoristi pravo koje joj daje zakon, i da pokuša da povrati bar neke od bioskopa koji su deo kulturne baštine, a naročito, ko će biti spreman da otvori Pandorinu kutiju zvanu "privatizacija "Beograd filma", i dalje ostaju otvorena pitanja.
DOBRA VOLJA
Zakon o kulturi otvara prostor da država otkupi stare bioskope, dogovorom o saradnji sa novim vlasnicima. Tako bi veći broj prodatih bioskopskih sala u Beogradu i u Srbiji mogli da se pretvore u savremene bioskope, a za to su potrebni dobra volja Ministarstva kulture i Ministarstva privrede, i razgovor sa vlasnicima bioskopa, s kojima dosadašnji ministri nikada nisu pregovarali.
