|
"Vlasti Bosne i Hercegovine trebaju osigurati adekvatan smještaj za sve migrante i tražioce azila u BiH, te osigurati da svaki smještaj koji je odabran za migrante bude u skladu sa higijenskim i sanitarnim standardima kao i to da su sigurni za boravak migranata", rekla je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Lydia Gall, istraživačica Human Rights Watcha (HRW) za Balkan i istočnu Evropu.
Više stotina migranata izmješteno je na Vučjak, lokaciju desetak kilometara udaljenu od Bihaća, na osnovu odluke Gradskog vijeća Bihaća i Kantonalne operativne grupe o smještaju migranata i izbjeglica koji su boravili van prihvatnih centara, parkovima i privatnim objektima.
"Izmjestili smo ljude koji su boravili u malim šatorima na javnim površinama u gradu bez ikakvih uslova, ili su bez identifikacijskih dokumenata iznajmljivali privatni smještaj. Na lokaciji Vučjak osigurani su im šatori, voda, prehrambeni obroci i sanitarni čvor, što na prethodnim boravištima nisu mogli ni zamisliti", rekao je za Fenu glasnogovornik MUP-a Unsko-sanskog kantona, Ale Šiljdedić.
Ujedinjene nacije su, međutim, upozorili da je lokacija na koju su izmješteni migranti u potpunosti neprikladna za smještaj ljudi.
"Vučjak predstavlja značajne zdravstvene i sigurnosne rizike i trenutno nije opremljen da se u skladu sa međunarodnim standardima u njega smjeste migranti. Lokacija je smještena u blizini minskog polja", navodi se u saopštenju UN-a.
Prema podacima policije, trenutno u Unsko-sanskom kantonu boravi oko 7.000 izbjeglica i migranata što je duplo više od raspoloživih kapaciteta od 3.200 osoba u sva četiri privremena prihvatna centra.
"Ovo su zabrinjavajući razvoji situacije, naročito oko uslova smještaja. Problemi poput problema sa sanitarijama, prostorom za higijenu i lokacijama koja se nalazi u neposrednoj blizini nekadašnje deponije i minskog polja znaci su za uzbunu i vlasti imaju odgovornost da smjeste ljude na lokacije koja ima adekvatne i humane uslove", smatra Gall koja dodaje da nedostatak adekvatnih smještajnih kapaciteta za migrante u Bosni i Hercegovini povlači odgovornost vlasti za hitnim koracima kojima bi odgovorili na nedostatak smještaja za ljude kojima je potreban. Nasilna vraćanja - ozbiljan problem
Gall se osvrnula i na probleme sa kojima se migranti suočavaju na granici između Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom.
"Hrvatske vlasti imaju odgovornost da istraže kredibilne navode o nasilnim vraćanjima sa granice nazad ka Bosni i Hercegovini kao i to da osobe odgovorne za ovo odgovaraju", kaže Gall.
Nedavni izvještaj Amnesty Internationala "Gurnuti do ruba: Nasilje i zlostavljanje izbjeglica i migranata duž Balkanske rute" u kojem se detaljno opisuje kako, stavljajući u prvi plan sigurnost na granici a ne usklađenost sa međunarodnim zakonom, evropske vlade ne samo da okreću glavu od zlobnih napada hrvatske policije, nego i finansiraju njihove aktivnosti. Na taj način potiču rastuću humanitarnu krizu na rubu Evropske unije. Izvještaj je pokazao da je gotovo jedna trećina intervjuisanih za Amnesty izvještaj je doživjela neki oblik nasilja od strane hrvatske policije.
"Izvještaj oslikava ono što smo iz Human Rights Watch-a zabilježili na graniciizmeđu Bosne i Hercegovine i Hrvatske u novembru i decembru prošle godine. Nasilna vraćanja s granice su ozbiljan i stalan problem i umjesto da poriču, hrvatske vlasti bi odmah trebale istražiti ove kredibilne navode i tražiti odgovornost za one koji su zlostavljaju migrante", zaključuje Gall.
BiH već osam mjeseci bez vlasti
Sarajevo sve udaljenije od Brisela
BiH bez preporuke EK za status kandidata, kritike Srbiji i Crnoj Gori
Svađa po svađa, dok evropske reforme čekaju
Nakon uvreda, dogovor o novoj vlasti u BiH?
Političko prepucavanje radi podizanja rejtinga
Migranti na političkom putu
Bosansko zatvaranje očiju pred povratnicima iz Sirije
Stare lekcije za BiH na berlinskom samitu?
Parlament BiH na službenom putu
Dudaković pred sudom zbog ubistva 300 Srba
Ukida li nova tužba Strazburu diskriminaciju u BiH?
Vučić: Srbija poštuje teritorijalni integritet svih država u regionu
Za zločine nad Srbima samo 14 meseci zatvora
Istražuju se navodi o uplitanju hrvatskih obavještajnih službi u BiH
Krši li Centralna izborna komisija ustav Federacije BiH?
Špijunska afera Zagreba ili političko podmetanje iz Sarajeva
|
