glavniBanner
second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button

 

Homepage Übersetzung  

eu5 EP3 ivanovic88
mile-av adis abeba jorgovanka zaev6666 frljic77 por-srb

Second Second Second Second Second Second Second Second Second

Grčka i Makedonija potpisuju sporazum 17. juna/Tiha diplomatija ruši Ivanova     

izvor: agencije  foto:                                                                              16.06.2018  

skoplje1_3

Grčka i Makedonija potpisuju sporazum 17. juna

ATINA–Grčka i Makedonija potpisaće u nedelju, 17. juna, sporazum o promeni imena Bivše jugoslovenske republike Makedonije u Severna Republika Makedonija, prenosi Rojters pozivajući se na izvore bliske tom procesu.

Sporazum, koji je izazvao žestoko protivljenje u obe zemlje biće potpisan u jezerskom regionu Prespe, na granici Grčke, Makedonije i Albanije, navodi agencija.

Potpisivanje sporazuma dogovoreno je pre tri dana na sastanku premijera Grčke i Makedonije Aleksisa Ciprasa i Zorana Zaeva, a tada je bilo najavljeno da će sporazum biti potpisan 16. juna.

Tiha diplomatija ruši Ivanova

ivanov2


Skoplje– Ostajem dosledan i pridružujem se izgrađenim stavovima prethodnih predsednika Republike Makedonije, a to je da proces za ime mora da se vodi u okvirima utvrđenim od strane UN, kaže predsednik Republike Makedonije Đorđe Ivanov. Ovaj njegov stav osnova je za sve njegove odluke oko promene ustavnog imena države, pa i oko bilateralnog sporazuma koji će biti potpisan ovog vikenda, a doneće novo ime: Republika Severna Makedonija. Ivanov, kako kaže, neće potpisati ukaz o ratifikaciji sporazuma s Grčkom.

Glavni strateški cilj Makedonije postavio je još prvi predsednik Kiro Gligorov – evroatlantske integracije – sa ciljem da spreči raspad države. Gligorov je pristao da se 8. aprila 1993. godine Makedonija registruje, što pre, kao članica UN pod imenom Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija.

Od momenta njenog osamostaljivanja 8. septembra 1991. godine Grčka traži promenu imena. Lisabonskom deklaracijom juna 1992. godine Grčka uspeva da izdejstvuje zvaničan dokument Evropske zajednice kojim se to traži od Makedonije. Grčko obrazloženje bilo je da bi postojećim imenom mogao da se ugrozi bezbednosni teritorijalni integritet severnog dela Grčke koji se zove Makedonija.

Osnovni grčki zahtev od samog početka glasi: odreći se reči Makedonija. Takav zahtev izazvao je podele, kako u Makedoniji, tako i u Grčkoj. U dvadesetsedmogodišnjem sporu koji se rešava pod pokroviteljstvom UN, aktivnom i tihom diplomatijom najviše su se angažovale SAD i EU, a potom i NATO. Dobijane su ostavke, menjale su se vlasti, događali su se atentati, padali su avioni, bilo je pokušaja novčanih potkupljivanja. Pritiscima su najviše bili izloženi predsednici države i šefovi vlada.

U Skoplju se, povodom novog kompromisnog imena države, već nazire nova politička kriza, koja može da izrodi vanredne parlamentarne izbore zajedno sa predsedničkim izborima. Ivanov je hrabro izneo stav: „Dogovor je štetan. Neću ga potpisati ni pod kakvim pritiskom.”

Ivanov zna da može očekivati pritisak od međunarodne zajednice, naročito od SAD i EU, koje su odmah čestitale Ciprasu i Zaevu na postizanju dogovora. Makedonski predsednik rizikuje mnogo toga, pa i odgovornost za opstruiranje evroatlantskih integracija. U tom slučaju na sebe bi navukao gnev lidera NATO-a, EU i SAD, jer bi osporio priključivanje zapadnog Balkana organizacijama koje čine sve kako bi Rusiju istisle sa ovog prostora. Zbog ciljeva zapadnih sila na Balkanu, iznenađenje je što je sporazum podržao i ministar Ruske Federacije Sergej Lavrov.

Uvek smo naglašavali da se zalažemo za pronalaženje dogovora oko tog problema, bez tuđih mišljenja, bez postavljanja veštačkih uslova. Govorili smo da ćemo podržati odluku koja će biti u interesu Grčke i Makedonije i koja će imati veliku narodnu podršku”, izjavio je Lavrov.

Kakav će ishod Ivanov uspeti da izbori i do kada će odolevati različitim pritiscima ukoliko nepotpisivanjem Ukaza o ratifikovanom dogovoru uspori evroatlantske tokove? Iza kompromisa i njegovog pravnoformalnog uvođenja u politički život uz sadašnju vlast, koju predvodi Zaev u koaliciji sa Albancima, čvrsto stoje Amerikanci i Nemci (sa EU i NATO-om), dok iza predsednika Ivanova stoje VMRO–DPMNE, najveća opoziciona parlamentarna partija, i njeni simpatizeri (koji su viđeni na demonstracijama ispred Sobranja).

U diplomatiji je dozvoljeno mnogo toga, a posebno posredstvom tihe diplomatije koja ne bira sredstva za ostvarenje cilja. Kada je reč o imenu, to su osetili prethodnici Ivanova i Zaeva. Gligorov u svojoj knjizi „Makedonija, to je sve što imam” opisuje pritisak grčke vlasti preko posrednika koji su došli kod njega u kabinet i ponudili mu milion evra kako bi se odrekao reči Makedonija. Gligorov je to sa gnušanjem odbio, ali nije mogao da izbegne atentat u kome je izgubio oko i svog vozača. On je pregovarao o imenu, ali ništa nije moglo biti konkretno, jer su Grci uslovili da se reč Makedonija izbriše iz imena.

Još gore je prošao predsednik Boris Trajkovski, koji je nasledio problem vezan za ime. On je poginuo u avionskoj nesreći iznad Mostara. Oba slučaja su veliki rebusi. Branko Crvenkovski bio je veoma blizu tome da za vreme njegovog mandata Makedonija postane članica NATO-a, jer ju je Amerika podržala, ali Grčka je stavila veto. Nakon toga Crvenkovski se povlači u političku izolaciju. Još je jedan makedonski državnik zbog oštrih i nepopustljivih stavova uklonjen sa premijerske i liderske partijske pozicije. To je Nikola Gruevski, u čije su vreme pregovori pod pokroviteljstvom UN tri godine bili zamrznuti. Svi su oni branili dvostruku formulu: upotrebu imena po Ustavu za domaću upotrebu, a po rezoluciji UN za međunarodnu upotrebu.

Odbijanje Ivanova da prihvati sporazum s Atinom direktno utiče na sprovođenje Strategije EU i NATO-a za zapadni Balkan. Postavlja se pitanje da li će Ivanov ostati dosledan ili će podleći pritisku tihe diplomatije.

 

 

Zaev čvrsto veruje u dogovor sa Grčkom

Šta sadrži sporazum Grčke i Makedonije

Protesti protiv „trgovine imenom Makedonija”/Demonstracije protiv imena Makedonija u rodnom mestu Aleksandra Makedonskog

Ilindenska Makedonija, razgovori u Skoplju i Atini/Grčka opozicija odbacila ime "Ilindenska Makedonija"

DW: Da li Makedonija prestiže Srbiju na putu ka EU?

Sastanak čelnika Zapadnog Balkana i EU u Skoplju/Tusk u Skoplju: Oseća se promena poltičkog mentaliteta u Makedoniji

Mogerini: Dobre vesti – Makedonija se vratila na pravi put/Han: Rešenje za spor oko imena Makedonije moguće u bliskoj budućnosti

„Bild”: EU želi Albaniju i Makedoniju - da čovek ne poveruje

 

 

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button