Austrija i Srbija postigle su sporazum o repatrijaciji državljana dve zemlje koji služe zatvorsku kaznu. Za Austriju je to veoma značajno kako bi rasteretila svoje zatvorske kapacitete - među strancima u austrijskim zatvorima veliki deo čine državljani Srbije. Prema pisanju austrijskih medija, strategija vlasti u Beču je da proces repatrijacije zatvorenika započnu upravo sa državom čiji građani čine najveću grupu, a kao poluga za postizanje takvog sporazuma poslužile su i ambicije Srbije da se pridruži Evropskoj uniji.
Prema najnovijim podacima, početkom februara 2019. godine u austrijskim zatvorima boravio je ukupno 9.361 zatvorenik, od kojih su svega 45,3%, odnosno 4.236 bili državljani Austrije. Ostali dolaze iz stotinak zemalja, a najveću grupu zatvorenika činili su državljani Srbije, kojih je bilo 714.
Za njima slede Rumuni, sa 520 zatvorenika, pa zatim Avganistanci. Sa druge strane, u zatvorima u Srbiji kaznu je početkom februara služilo pet državljana Austrije, piše dnevnik Viner cajtung (Wiener Zeitung).
Austrija rešenje za rasterećenje zatvora, uz inovacije u sprovođenju alternativnih zatvorskih sankcija poput planiranog produženja maksimalne kazne elektronskom "nanogicom" sa jedne na dve godine, vidi pre svega u projektu "Izdržavanje zatvorske kazne u domovini".
Odlučujući proboj u sporazumu o repatrijaciji osuđenih postigao je ove sedmice u Beogradu austrijski ministar Jozef Mozer, koji je sa srpskom koleginicom Nelom Kuburović potpisao sporazum o repatrijaciji srpskih državljana koji izdržavaju zatvorsku kaznu u Austriji.
Mešovita austrijsko-srpska radna grupa sada do kraja maja treba da ustanovi koji državljani Srbije mogu da budu prebačeni iz austrijskih zatvora u domovinu.
Povod za posetu ministra Jozefa Mozera Beogradu bio je sveobuhvatni tvining projekat saradnje sa Srbijom u pravosuđu, u koji je pored Austrije uključena i Nemačka. Prema navodima austrijskog ministarstva pravde, situacija u Srbiji u oblasti zatvorskih sankcija slična je onoj u Austriji - zatvori su pretrpani, postoji veliki broj štićenika kojima je potrebna intenzivna medicinska nega.
Ministar Mozer od tog dvadesetomesečnog projekta očekuje dvostruku korist. "Sa jedne strane, Austriji je stalo da podrži Srbiju kao kandidata za članstvo u EU u reformi sistema krivičnih sankcija. Sa druge strane, jasno je da moderan sistem krivičnih sankcija u Srbiji pozitivno deluje i na projekat izdržavanje kazne u domovini, pošto olakšava prebacivanje srpskih zatvorenika u domovinu", pojasnio je Mozer.
Cilj projekta koji Austrija i Nemačka sprovode sa Srbijom su kontinuirano proširenje i modernizacija srpskih zatvorskih kapaciteta. Teži se unapređenju tretmana, radnog angažmana i školovanja zatvorenika. Tema konsultacija u Beogradu bila je i briga za štićenike posle njihovog otpuštanja iz zatvora, kao pretpostavka za njihovu uspešnu resocijalizaciju, piše Viner cajtung.
Jedan od razloga zbog kojih je do sada srazmerno malo zatvorenika iz Austrije prebačeno u njihove matične zemlje je pitanje poštovanja ljudskih prava. To se proverava u svakom pojedinačnom slučaju, pa je do 20. novembra 2018. godine iz austrijskih zatvora na izdražavanje kazne u domovini prebačeno tačno 98 ljudi, među kojima 41 Rumun i 12 Slovaka.
Poslaničke grupe u austrijskom parlamentu zatražile su još pre Nove godine jednoglasno od vlade da se intenzivnije angažuje na realizaciji projekta "Izdržavanje zatvorske kazne u domovini". Od vlade je zatraženo i da tu temu jače gurne u fokus zemalja članica Evropske unije, piše austrijski dnevnik.
Ostaje li BiH bez radnika zbog masovnih odlazaka?
Srpska kuća otvorena u Crnoj Gori
Konkurs za projekte u oblasti kulturnih delatnosti Srba u inostranstvu
Brisel upozorava na rizike "zlatnih viza"
Više od polovine građana BiH živi u inostranstvu
Veće plate ne mogu zaustaviti odliv medicinara
Opomene Brisela zbog viza – opipavanje pulsa
Hoće li na Balkanu ostati samo penzioneri?
Nemačka novim zakonom želi da privuče strane radnike
Zapadni Balkan kao spas za nemačke staračke domove
Srbi i dalje diskriminisani povodom pitanja hrvatskog državljanstva
Kupiš stan, dobiješ pasoš EU
Državljanstvo bosansko, pasoš srpski
Vukosavljević otvorio Dane srpske kulture u Temišvaru
Dijaspora najviše pomaže bolesnima u Srbiji
|