Više od trećine medijskih objava u Srbiji o međunarodnim akterima, Evropskoj uniji, SAD i Rusiji su bez navedenog izvora, što je osnov za potencijalne dezinfomacije, pokazala je regionalna analiza medijskog izveštavanja koju je sprovela organizacija CRTA u periodu od 14. maja do 10. juna.
Karakteristika dezinformacija i lažnih vesti je da se one najčešće plasiraju bez jasno navedenog izvora vesti, uz pristrasno i neobjektivno izveštavanje, prenosi CRTA.
U Makedoniji je najveći procenat medijskih objava – 43 odsto na ovu temu sa citatima neimenovanih izvora.
U Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini zabeležen je značajno niži broj objava bez navođenja citata.
Analiza je predstavljena na otvaranju međunarodne konferencije "Da li gubimo bitku sa dezinformacijama" u organizaciji Istinomera.
Zastupljenost neutralnog i pristrasnog pozitivnog medijskog sadržaja ka Evropskoj uniji u Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Crnoj Gori varira između 19 i 25 odsto medijskih objava.
U Srbiji dominira EU neutralni sadržaj (27 odsto), dok je EU pristrasno pozitivno usmerenje medijskih objava značajno niže u odnosu na ostale države (15 odsto) i gotovo jednako pristrasno pozitivnom usmerenju objava prema Rusiji (14 odsto).
"Za efikasnu borbu protiv dezinformacija i lažnih vesti neophodno je da mediji i novinari proveravaju, a ne samo da prenose informacije. Da donosioci odluka i i institucije rade na medijskoj pismenosti građana, a građani, da pre nego što podele vest na društvenim mrežama, najpre pročitaju celu vest i provere izvore", rekla je Vukosava Crnjanski, direktorka "Crte" i osnivačica Istinomera.
Fenomen dezinformacija i lažnih vesti nije nov, ali brzina kojom se one danas šire i utiču na kreiranje javnog mnjenja, stavlja ovu pojavu u žižu intersovanja.
Istraživanje "Eurobarometra" pokazuje da građani Evropske unije smatraju da su dezinformacije i lažne vesti problem u njihovim zemljama.
Isto istraživanja pokazalo je da skoro 85 odsto građana smatra da su dezinformacije i lažne vesti problem za demokratiju.
Građani prepoznaju medije kao prve u borbi protiv dezinformacija (45 odsto), zatim donosioce odluka i institucije – 39 odsto, a čak više od trećine (32 odsto) smatra da građani mogu da doprinesu u ovoj borbi.
Economist: Svjetlija budućnost ili marginalizacija Balkana?
Najzastupljenija tema u štampi politički život, Vučić najčešći akter
Vučić: Daleko smo od kompromisa, referendum kad to postignemo
Ministri EU: Vladavina zakona i normalizacija s Prištinom odlučuju o članstvu Srbije
Sve više izbeglica, Evropa u svadji
Srbija otvorila dva nova poglavlja u pristupanju EU
Vučić: Dogovoreno rešavanje problema u miru/Tači: Težak sastanak sa Vučićem
Poslednja faza dijaloga Kosova i Srbije?
Srbija otvara nova poglavlja, Savet EU i o proširenju
Evropa na pragu velike migrantske krize? Dejanović: Trećina studenata želi da ode iz Srbije
Komitet Saveta Evrope pozvao Srbiju da zaustavi nasilje nad zatvorenicima i privedenima
Oko Srbije obruč od migranata
Pripreme za Samit EU: Vruće oko Albanije i Makedonije
Nastavak dijaloga Beograda i Prištine 24.jula
|