glavniBanner
Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi Banner468x60-naslovna-drugi

 

Homepage Übersetzung  

av5 migranti3333 srpska lista1
tabla44 df Vladan-Vukosavljevic-S Zagadjenje jovic11 srbija-irska44

Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second

Evropski Oskar”: Spotiče nas 7.200 evra godišnje

izvor: evn           foto:  vn                                                                        06.09.2017

rekvijem za1

Zašto reditelj Bojan Vuletić u trci za evropski Oskar nema pravu podršku iz Srbije? Država neće da plaća članarinu našim članovima EFA i obezbedi plasman našem filmu

Srpskoj kinematografiji stiglo je značajno priznanje kada je Evropska filmska akademija (EFA) pre desetak dana objavila da je ostvarenje "Rekvijem za gospođu J." našeg reditelja Bojana Vuletića ušlo u širi izbor za prestižnu Evropsku filmsku nagradu 2017.

Šansu da se Vuletićeva crna komedija nađe i u glavnoj trci za evropski Oskar, na listi nominovanih za najbolji film, režiju, scenario, glumu..., i možda dobije nagradu, mi, nažalost, nećemo iskoristiti do kraja. Jer, našem reditelju neće stići podrška svih 36 filmskih stvaralaca iz Srbije koji su članovi EFA i koji svojim glasovima biraju laureate, zbog poznatog problema - naše ministarstvo kulture nije prihvatilo da članovima naše Akademije filmske umetnosti i nauke (AFUN), koji su i članovi EFA, plati godišnju članarinu u iznosu od 7.200 evra, čime bi pomogla plasmanu srpskog filma u Evropi. Umesto države, podršku našoj kinematografiji daju članovi AFUN-a koji su u mogućnosti da sami plate dve stotine evra za članarinu i svojim učešćem u radu EFA promovišu srpski film, kao što je reditelj Darko Bajić.

- Mogli bismo da glasamo za izvanredno ostvarenje mladog reditelja Bojana Vuletića, jer je često presudan i samo jedan glas, ali u ovim okolnostima ne znamo na koliku podršku on može da računa iz Srbije. Dve stotine evra za naše filmske stvaraoce, a znamo u kakvim prilikama živimo, nije mali novac. Suština priče je u tome da bi država zaista mogla da pomogne srpskim filmskim radnicima da ostanu članovi EFA, da bi mogli da glasaju za srpske filmove, ali zato što je to i čast za srpsku kinematografiju - kaže Bajić, ističući da je ovaj problem, zapravo, mnogo širi, jer država ne daje podršku nijednom projektu AFUN-a.

Na konkursu Ministarstva kulture Akademija nije dobila podršku ne samo za plaćanje članarine u EFA i za izbor našeg kandidata za nagradu Oskar, već ni za jedinu krovnu nacionalnu strukovnu nagradu "Kristalna prizma", izdavaštvo...

- AFUN bi trebalo da bude krunska organizacija ili udruženje vrhunskih profesionalaca i priznatih umetnika, zbog čega je izuzetno važan kako za priznavanje naše profesije tako i zbog toga što uvek može da reaguje na pravi način, u svakom trenutku, imajući u vidu koja su imena njegovi članovi. Nepriznavanje AFUN-a, ili odbijanje Ministarstva kulture da se pomogne njegovom radu smatram nepoštovanjem naše profesije. Ali s druge strane, mislim da za to čak ne bih mogao da optužim ni Ministarstvo kulture, već članove njegovih komisija koje odlučuju o dodeli novca. One AFUN-u godinama ne daju sredstva iz nekog svog, ličnog razloga, ili zbog toga što nemaju osećaj da je akademija zvanična nacionalna institucija koja je potrebna svima nama - kaže Bajić, smatrajući da u zemlji u kojoj je sistem vrednosti poništen, AFUN može da utiče na formiranje vrednosnog odnosa prema kinematografiji, da se srpski film vrati na mesto koje zaslužuje.

- Možda nekome ne odgovara upravo to što AFUN okuplja najpriznatije i najstručnije stvaraoce u svim strukama, i što uspostavlja kriterijume. Zato, umesto da se sve asocijacije, filmska udruženja i pojedinci okupe i daju podršku da akademija bude jaka organizacija kojom bismo mogli da utičemo na čitavu strategiju, na novi zakon o kinematografiji koji se priprema i na trajno rešenje finansiranja srpskog filma, izgleda, nažalost, da ipak svako gleda samo lične interese. Posledice toga najviše trpi srpski film - ističe Bajić. 

Vuletić: Nije takmičenje za "Evroviziju"

Poslednjih godina naši kandidati za evropski Oskar bili su "Tilva Roš" Nikole Ležaića, "Smrt čoveka na Balkanu" Miroslava Momčilovića i "Parada" Srđana Dragojevića, "Ničije dete" Vuka Ršumovića. "Rekvijem za gospođu J." prati uspeh od svetske premijere u Berlinu, priznanja na domaćim i inostranim festivalima, a Bojan Vuletić kaže da svemu tome pristupa bez kalkulacija.

- Nadam se da će za moj film glasati oni članovi EFA kojima se on dopada. To su filmski stvaraoci, ne verujem da će svoj glas dati nekom filmu samo zato što je iz njihove zemlje, i da to nije takmičenje za pesmu "Evrovizije", nego za umetnost. Naravno, žao mi je ako svi naši članovi EFA zbog te članarine neće moći da utiču na plasman srpskog filma, ali to opet apriori ne znači da bi dali podršku "Rekvijemu" ako im se više dopada neki drugi film.

novosti.rs

 

Počela javna rasprava o Strategiji razvoja kulture

Herojska generacija u filmu "Zaspanka za vojnike"

Glogovcu gran pri "Naisa"

Filmski centar: Optužuju nas bez pokrića

Samo tri domaća filma prijavljena za nagradu Oskar 2017

Bjelogrlić: Nije sjajno kada imate bolju prošlost nego sadašnjost

Karizi: Zlo je kao virus

'Strašna majka' najbolji film Sarajevo Film Festivala

Počeo 15. „Bir fest”

Nišvil posetilo 170 hiljada ljudi

Vratiti reasturirane fimove u bioskope

Tihomir Stanić: Samo se od mladih može nešto naučiti

BITEF: Beskonačni kviz naše stvarnosti

Otvorena 23. smotra sedme umjetnosti u Sarajevu

Počeo džez festival Nišvil

Završen festival u Herceg Novom: "Slava" odnela "Mimoze"

 

 

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button