|
Međunarodnim inicijativama proteklih godina, kojim se BiH nastojala učvrstiti na "evropskom putu", priduržila se i nova, potekla iz SR Njemačke, koja se odnosi na cijeli Zapadni Balkan, kako bi postao atraktivno ekonomsko područje. U BiH nema zvaničnih reakcija, dok analitičari vide prednosti ove inicijative jedino ako domaći "igrači" shvate važnost signala koji im šalju Njmačka i druge članice EU.
Naziv inicijative "Berlin plus" za političkog analitičara Adnana Huskića nije adekvatan termin, jer kako navodi, već postoji Sporazum sa istim nazivom koji regulira potpuno drugačiju materiju - odnos NATO i EU. Huskić kaže kako je to ustvari "nastavak Berlinskog procesa, pokrenutog prije četiri godine, kako bi se region što prije približio punopravnom članstvu EU".
"Radi se o pokušaju da se sada ovaj proces fokusira i prebaci na nekoliko nivoa. Njemački ministar vanjskih poslova Zigmar Gabriel je u svom govoru u Aspenu analitički prezentirao probleme koji postoje u regiji, ali i to sa kakvim se problemima suočava EU. Pritom je ministar naglasio potrebu da se članice EU fokusiraju na Zapadni Balkan, a ukoliko to izostane, posljedice bi mogle biti dalekosežne i negativne i za samu EU. Loši su odnosi u regiji, ekonomski problemi su nagomilani, i u svemu tome, privlačnost EU nije dovoljna da proces drži u pokretu", kaže Huskić.
Politički analitičar Srećko Latal podsjeća da uz njemačku inicijativu, koja će vjerovatno prerasti u evropsku, i u administraciji SAD-a se intenzivno razmišlja o tome kako pomoći balkanskim zemljama.
"Međutim, ta razmišljanja su dobrim dijelom limitirana ozbiljnim unutrašnjopolitičkim dilemama koje postoje u Americi i jednom totalnom podjelom između Bijele kuće, Stejt Departmenta i ostalih dijelova američke administracije. I pored toga, stanovnici Bosne i Hercegovine i Balkana mogu se nadati boljoj i konkretnijoj podršci prije svega Evropske unije i Amerike, ali na kraju opet ostane ono: 'Uzdaj se u se i u svoje kljuse'. O budućnosti i Bosne i Hercegovine i Balkana će odlučivati ljudi iz Bosne i Hercegovine i sa Balkana, a ne drugi", kaže Latal.
Može li zalaganje SR Njemačke, prije svega za ekonomsko osnaživanje regije, za bolju putnu povezanost među državama, za više saradnje među njima, donijeti vidljive rezultate?
Adnan Huskić smatra da se brzo ne mogu očekivati drastično bolji rezultati, jer je većina evropskih aktera fokusirana na rastuće probleme na globalnoj sceni, pa problemi u BiH ili na cijelom Balkanu, često odlaze u drugi plan. Ipak, podvlači Huskić, "veoma se značajna nova razmišljanja iz SR Njemačke, koja su fokusirana na ekonomsko jačanje BiH i Balkana, kroz bolju poslovnu saradnju s njemačkom privredom".
"Međutim, ta inicijativa teško da će na bilo koji način uticati na ključna politička i bezbjednosna pitanja s kojim se region suočava. U isto vrijeme imamo razmišljanja o doradama ove inicijative, te, prema nekim informacijama, evropski zvaničnici planiraju angažovati dodatne konsultante, stručnjake, kako bi se probila blokada na ključnim reformama. Pokušaj je osuđen na propast ukoliko se ne shvati da BiH nisu potrebni samo stručnjaci nego politička volja, kako bi se pokrenule reforme i zemlja počela kretati ozbiljnije na putu pristupanja EU", kaže Huskić.
Vraćanje fokusa na ovaj dio Evrope
Smanjenje tenzija, sigurnosna i ekonomska stabilnost regiona je temeljna ideja "mini Maršalovog plana". Njegovi zagovornici računaju na smanjivanje broja onih koji odlaze u zemlje EU u potrazi za poslom, očekujuveće zapošljavanje u privredi u matičnim zemljama.
Bh. situacija govori sasvim suprotno – u ovoj zemlji najprofitabilniji je posao političara. O tome svjedoče i podaci koje je nedavno iznio menadžer nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa (CCI) Adis Arapović.
"U Bosni i Hercegovini ima 6.000 političkih funkcija. Na tri i po miliona stanovnika, mi smo svjetski rekorderi. Nezvanično, u Bosni i Hercegovini postoji 25.000 političkih funkcija, zato što na ovih 6.000 dolazi 19.000 rukovodećih i upravljačkih pozicija u javnom sektoru. Tu mislim na brojne upravne i nadzorne odbore, na direktore i rukovodioce, koji se u pravilu postavljaju i nominiraju stranački.
U 95 posto slučajeva direktori i sastavi upravnih i nadzornih odbora su nominirani stranački i postavljeni stranački. Kada su nominirani i postavljeni stranački, u pravilu odgovaraju stranci. Ne odgovaraju ni Ustavu, ni zakonu, ni građanima, ni javnom interesu. I to je izvor politizacije i velikog broja problema u BiH", upozorava Arapović.
Zemlje regiona bi trebale više raditi na promociji EU, njenih novčanih fondova, pretpristupne pomoći. Treba objašnjavati koje prednosti članstvo donosi, što još uvijek nije urađeno u dovojnoj mjeri. Stoga, Srećko Latal naglašava:
"Važno je stvarati novi narativ o tome šta je Evropska unija, zašto je Evropska unija važna za Zapadni Balkan, zbog čega su zemlje Zapadnog Balkana važne za Evropsku uniju? Mora se ljudima objasniti kakav je trgovinski i ekonomski partner EU za Zapadni Balkan, šta EU predstavlja tim zemljama u regiji i šta punopravno članstvo znači", podcrtava Latal.
Inela Hadžić iz Sarajevskog otvorenog centra očekuje da njemačka inicijativa uskoro postane inicijativa EU, kao što je to bio slučaj i sa britansko - njemačkom inicijativom.
"EU je shvatila da se u BiH ne dešavaju pomaci i da su bh. vlasti s nedovoljno ozbiljnosti pristupile ispunjavanju preuzetih obaveza. U fokusu plana nazvanog Maršalov, ostaće ekonomske reforme, vladavina prava, borba protiv korupcije ali će Njemačka ovaj put instistirati da se stvore jasni pokazatelji na koji način će se mjeriti napredak u pojednim oblastima. To nije loše za BiH s obzirom da se fokus vraća na ovaj dio Evrope i nadam se uskoro da ćemo saznati više informacija o onom što planira Njemačka", kaže Hadžić.
Novi prijedlog Berlina za osnaživanje šest zemalja Zapadnog Balkana uskoro će se naći na dnevnom redu Evropskog vijeća u Briselu, koji bi trebalo da ga odobri i odredi poseban novčani fond za balkanske države.
Prema onom što se do sada zna, novac će osigurati Evropska ekonomska zona (EEA) koju čine sve zemlje članice EU, zatim Island, Lihtenštajn i Norveška, kao i Evropska asocijacija za slobodnu trgovinu (EFTA), kojoj, uz navedene države, pripada i Švajcarska.
Iznos još nije poznat, a mediji špekulišu da će biti izdvojene dvije milijarde eura za Balkan kao atraktivno ekonomsko područje.
Njemačka je prije nekoliko godina sa Velikom Britanijom pokrenula inicijativu za BiH, sa privrednim razvojem i većim zapošljavanjem u prvom planu. Nova inicijativa se odnosi na svezemlje Zapadnog Balkana.
slobodnaevropa.org
|
