|
Wigemark uručio Izvještaj o napretku BiH
Šef Delegacije Evropske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark zvanično je uručio zamjeniku predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministaru finansija i trezora Vjekoslavu Bevandi Izvještaj o napretku za BiH.
Kako je rekao Wigemark, Izvještaj ne obrađuje odgovore BiH na Upitnik Evropske komisije, jer je premalo vremena da se prođe kroz više od 20 hiljada stranica.
Prema njegovim riječima, Izvještaj obrađuje osnovne oblasti poput vladavine prava, javne uprave i ekonomskih reformi i razvoja, te naglašava važnost izmjena Izbornog zakona BiH, posebno u dijelu koji se odnosi na izbor delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, kako bi se osiguralo nesmetano provođenje izbora u oktobru ove godine.
"Iz tog razloga apelujemo na političke lidere da pronađu rješenje i postignu kompromis u vezi s izmjenama Izbornog zakona BiH. Također, u političkom dijelu prelaznog izvještaja naglašava se i važnost sprovođenja odluka koja se odnosi na izbore u Mostaru", kazao je Wigemark.
Kada je riječ o izvještaju, navedeno je da je postignut određeni napredak kada je riječ o ljudskim pravima, ali da je potrebno unaprijediti zakonske i druge okvire u tom smislu.
Wigemark je ponovio kako je u proteklom periodu nastavljena praksa političkih pritisaka, zastraživanja novinara i napada na novinare, kao i da nije postignut nikakav napredak u smislu javne uprave.
"Fragmentacija državne službe na federalnom i kantonalnim nivoima prijeti daljoj politizaciji javne uprave. Što se tiče vladavine prava, u izvještaju se navodi da postojeće procedure izmjena Zakona o krivičnom postupku izaziva zabrinutost. Izmjene ovog zakona moraju se sprovoditi u skladu sa međunarodnim standardima", kazao je Wigemark.
Ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda je rekao da su ključne odluke koje se tiču evropskih integracija na domaćim vlastima. On je rekao da su primjedbe iz izvještaja poznate i bh. vlastima, ali da je dobro što je i EU detektovala ove probleme.
"Mi moramo ići putem koji vodi ka Briselu, a načelno su svi iskazali opredjeljenje za taj put", rekao je Bevanda.
Na novinarsko pitanje kako komentariše jučerašnju izjavu predsjednika EK Jean-Claude Junckera kako postoji mogućnost ponavljanja devedesetih, ukoliko se što prije zemlje Zapadnog Balkana ne integrišu u EU, Wigemark je odgovorio:
"Mislim da te napomene predstavljaju njegov lični stav. Ono što mogu potvrditi sa svoje strane je da ja nisam vidio nikakve ni interne, niti dokumente ili analize izvana koje bi na bilo koji način upućivale na rizik od eventualnog oružanog sukoba, prvenstveno u Bosni i Hercegovini, ali i ostatku regiona. Možda je Juncker govorio u kontekstu dugoročnije perspektive, misleći da bez ostvarivanja napretka i stabilnosti, u slučaju da zemlje regiona nastave da se vrte u začaranom krugu, da je to nešto što ne doprinosi stabilnosti cijelog područja."
U američkom Kongresu rasprava o budućnosti Bosne i Hercegovine
U američkom Kongresu u srijedu se govori Bosni i Hercegovini. Dejtonsko naslijeđe i budućnost Bosne i Hercegovine, kao i zapadnog Balkana, naziv je teme o kojoj u Kongresu svjedoči pet ljudi, javlja Glas Amerike.
Direktor odjela State Departmenta za jugoistočnu i centralnu Evropu Matthew Palmer svjedoči nakon ovomjesečne posjete Bosni i Hercegovini i Balkanu.
Uz Palmera, svjedočit će Kurt Bassuener iz Vijeća za politiku demokratizacije, Philippe Leroux-Martin, direktor za vladavinu, pravdu i sigurnost u Institutu za mir Sjedinjenih Američkih Država, Shirley Cloyes DioGuardi savjetnik za Balkan Albansko-američke građanske lige i Saša Toperić, viši saradnik i direktor Inicijative za mediteranski bazen, Bliski istok i Zaliv pri Centru za transatlantske odnose.
Bosna i Hercegovina dolazi na dnevni red američkog Kongresa 15 dana nakon posjete Palmera i susreta sa liderima političkih stranaka kako bi se postiglo rješenje o izmjenama Izbornog zakona.
U ranijem razgovoru sa novinarom Glasa Amerike, Palmer je na pitanje koga smatra najodgovornijim za stanje u Bosni i Hercegovini odgovorio kako smatra da tu odgovornost dijele institucije vlasti u Bosni i, na koncu, "odgovornost lidera na svim razinama je da se identificiraju promjene koje treba provesti, reforme koje će pomoći u preokretanju tih trendova, da se Bosnu izvede na put koji vodi ravno ka integraciji u evropski sistem".
Izetbegović i Kavazović usvojili 10 zaključaka
Mostarski sajam: Politička promocija ili privredna saradnja?
Vigemark: EU nema rezervni plan za eventualnu krizu u BiH
Izborni zakon BiH, drama u nekoliko činova
Migranti idu novom balkanskom rutom preko Bosne
Lako i profitabilno do političke stranke
Izmjene Izbornog zakona, da ne bi bilo izmjena Dejtona
Odluka Ustavnog suda BiH prepreka izborima?
Zašto se osipaju Oružane snage BiH?
Izetbegović: Da li bi Vučić pristao da je u mojim cipelama
Lideri iz regije u Mostaru: Složno uz razmirice
Incko zapretio ovlašćenjima ako ne bude izmenjen izborni zakon
Članovi Predsjedništva BiH sa predsjednicima Hrvatske i Srbije
Novi korak BiH ka Evropskoj uniji
|
