Slovenija spremna da aktivira vojsku zbog izbegličke krize/Nemački ambasador: BiH bi se mogla naći na migrantskoj ruti/Četiri nova centra u Grčkoj, uskoro i peti
izvor: agencije foto: tanjug/wikimedia 17.02.2016
Slovenija spremna da aktivira vojsku zbog izbegličke krize
- LJUBLJANA - Veće za nacionalnu odbranu Slovenije danas je prihvatilo mere za slučaj produžavanja migrantske krize, a njima je predviđeno i aktiviranje vojske koja bi uz granicu delovala uz ovlašćenja koje ima policija, izjavio je posle sastanka ministar obrane Karl Erjavec.
Ove mere tokom dana treba da potvrdi i slovenačka vlada, prenela je Hina.
Erjavec je rekao da se ovim merama vodi računa o zaštiti nacionalnih interesa Slovenije kako se država ne bi pretvorila u "migrantski džep" u kojemu bi se duže vreme zadržavali migranti.
Veće za nacionalnu obranu, pod vođstvom premijera Mire Cerara, predložilo je i aktiviranje izmene člana zakona o obrani prema kojem bi se vojska na granici zbog ilegalnih migranata mogla uključiti u zaštitu teritorija i pri tome imati ovlašćena koja u redovnom stanju ima samo policija.
Da bi došlo do aktiviranja zakona, izmenjenog prošle jeseni u svetlu migrantske krize, potrebno je da za to glasa dve trećine poslanika u parlamentu.
Nezvanično, vanredna sednica na kojoj će se tome odlučivati održaće se u poneđeljak, naveli su slovenački mediji.
Nemački ambasador: BiH bi se mogla naći na migrantskoj ruti
SARAJEVO - Nastavak priliva migranata na evropski kontinent mogao bi u predstojećem razdoblju prouzrokovati promenu rute kojom su se oni do sada kretali preko zapadnog Balkana, pa bi se na tom pravcu, i to uskoro, mogla naći i Bosna i Hercegovina, upozorio je danas nemački ambasador u Sarajevu Kristijan Helbah.
Helbah je, kao uvodničar u raspravi o bezbednosnim izazovima prouzrokovanim migrantskom krizom, u organizaciji Centra za bezbednosne studije "George C. Marshall" iz Garmisć-Partenkirćena, istakao da sadašnje krize na Bliskom istoku i severu Afrike predstavljaju zajednički izazov za sve države evropskog kontinenta.
"BiH još uvek nije pogođena izbegličkom krizom kao susedne zemlje, no to ne znači da neće biti u skorije vreme", kazao je Helbah u delu konferencije koji je bio otvoren za javnost, prenosi Hina.
Osvrnuvši se na sve oštriji nadzor koji nad migrantima uvode Makedonija, Srbija, Hrvatska, Slovenija i Austrija, nemački diplomata kaže da će to trazitelje azilanata naterati da do zapadne Evrope pokušaju stići alternativnim pravcima pri čemu se BiH nameće kao logičan izbor.
Granica Hrvatske i BiH dugačka je više od hiljadu kilometara i njeno potpuno zatvaranje za ilegalne prelaske bio bi ogroman logistički izazov za policije dve države.
Helbah je kazao kako se mora voditi računa i o tome da je BiH izložena rizicima terorizma i dolaska boraca sa stranih ratišta pa se stoga mora posebno pripremiti da bi njene bezbednosne službe mogle efikasno kontrolisati stanje u zemlji.
Ambasadorka SAD u BiH Maurin Kormak je rekla da vlada njene zemlje deli zabrinutost razvojem migrantske krize iako ona pogađa pre svega evropski kontinent.
Iznela je procenu da su zbivanja na Bliskom istoku i na severu Afrike pokrenula gotovo 17 miliona izbeglica, pri čemu je njih milion stiglo u Evropu samo toekom 2015. Kriza se nastavlja i to je rezultiralo dolaskom novih 70 tisuća izbeglica u Evropsku uniju samo od početka ove godine, podsetila je Komrak dodajući kako su SAD do sada za pomoć i zbrinjavanje izbeglica izdvojile više od pet milijardi dolara.
Upozorila je da migrantska kriza otvara brojna pitanja o tome kako pružiti zaštitu onima koji su doista ugroženi ratovima, a istodobno sprečiti širenje nasilnog ekstremizma.
Četiri nova centra u Grčkoj, uskoro i peti
ATINA - Izbeglice i migranti su počeli da se registruju u četiri nova prihvatna centra u Grčkoj - na Lezbosu, Samosu, Lerosu i Hiosu, čime su vlasti odgovorile na zahteve EU, javio je danas Bi-Bi-Si (BBC).
Grčki ministar odbrane Panos Kamenos posetio je juče centre za registraciju (hotspot) na Lerosu i Hiosu.
Kamenos je tada rekao da će peti centar, koji se nalazi na ostrvu Kos, biti spreman za pet dana, uprkos snažnom protivljenju lokalnog gradonačelnika i ostrvljana zbog uticaja izbeglica na tamošnji turistički sektor.
Grčki zvaničnici su naveli da je priliv izbeglica iz Turske poslednjih dana oslabio.
EU insistira da svi budu registrovani i da im budu uzeti otisci prstiju pre nego što nastave put.
Prošle godine, više od 850.000 ljudi, većinom izbeglica koji beže od sukoba u Siriji, Iraku i Avganistanu, došlo je u Grčku.
Atina smatra da njeni partneri iz EU moraju da podele teret smeštanja migranata.
k
|