|
Slovenija će „ožičiti“ cijelu granicu s Hrvatskom?/Preševo: Izbeglice ne staju uprkos bolestima
izvor: rse foto: epa/afp 15.01.2016
Slovenija će „ožičiti“ cijelu granicu s Hrvatskom?
Sa slovenske granice prema Hrvatskoj stižu dvostruke poruke – dok će se na dijelu granice maknuti žilet žica zbog opasnosti da je odnese nabujala Kupa, slovenska Vlada već ima „plan B“ za postavljanje bodljikave žice na svih 670 kilometara kopnene granice prema Hrvatskoj.
Žica ide, ali žica će ostati – takva je poruka koja stiže iz Slovenije. Zbog nabujale Kupe koja je poplavila niz lokacija sa žilet-žicom postavljenom na granici sa Hrvatskom, slovenske vlasti će je na nekim najugroženijim dijelovima maknuti i umjesto toga postaviti metalne pregrade – panele, najavio je državni tajnik u slovenskom Ministarstvu unutarnjih poslova Boštjan Šefic. Slike divljači uginule na žilet-žici i prosvjedi stanovnika s obje strane granice nisu pomogli, ali čini se da pomaže strah od tužbi za štetu koju bi otplavljena žilet-žica mogla napraviti.
„Mislim da se ovdje radi samo o tome da se oni boje situacije u kojoj bi bujica odnijela tu žicu, i u tom slučaju bi njezino uklanjanje bilo jako teško i jako skupo. I eventualne odštete bi bile mnogo ozbiljnije. Međutim, ja vjerujem da ne slijedi uklanjanje žice, već nastavak 'ožičavanja' Slovenije. Slovenski mediji čak spominju postavljanje žice na slovensko-austrijsku granicu, s obzirom na činjenicu da bi Austrijanci mogli početi vraćati u Sloveniju ekonomske migrante koje Njemačka ne želi primiti“, kaže novinar „Novog lista“ Denis Romac.
Slovenski državni tajnik Šefic odbija mogućnost da će biti povrata izbjeglica iz Austrije u Sloveniju, ali najavljuje da će biti novih ograničenja za ulazak izbjeglica u Njemačku, Austriju i Sloveniju.Kakvih – ne zna se. Slovenski premijer Miro Cerar razgovarao je danas sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel o izbjegličkoj krizi. Kako prenose slovenski mediji, založio se za veću pomoć Makedoniji u nošenju sa izbjegličkom krizom i naglasio kako je važno kakve će odluke u vezi sa izbjegličkom krizom donositi Njemačka.
„Ne vjerujem da će doći do potpunog zatvaranja njemačkih granica za izbjeglice, iako će sigurno Njemačka pokušati pronaći način da ograniči njihov broj i da strože kontrolira tko ulazi u zemlju. Slovenija će tu provesti zadaću koju je Cerar danas dobio u Berlinu, a mislim da će na isti način morati postupiti i Hrvatska“, smatra Romac.
Šefic je dan ranije kazao kako Slovenija ima „Plan B“ u slučaju da se ne postigne dogovor sa Hrvatskom oko ograničavanja priljeva izbjeglica. Slovenski mediji špekuliraju kako je riječ o tome da se žičana ograda sa sadašnjih 155 kilometara granice prema Hrvatskoj postavi na svih 670 kilometara. Izvori iz slovenske Vlade to neizravno potvrđuju. „Svakako je i to opcija, nije problem da se takva odluka brzo donese ako već i nije usvojena,“kazao je izvor blizak slovenskoj vladi.
Zagrebački Centar za mirovne studije od početka izbjegličke krize zalaže se za human odnos prema izbjeglicama i njihovu integraciju u europska društva. Tea Vidović iz Centra protivi se slovenskom „planu B“ – postavljanju žice duž cijele granice sa Hrvatskom.
„Mislimo da je to nedopustivo, kao što je bilo i kada je Mađarska krenula u taj projekt. Smatramo da to treba preduhitriti, prekinuti i pronaći neka druga rješenja koja će se baviti ulaskom izbjeglica i migranata u Europsku uniju.“
Ona za sada ne očekuje ograničavanje ulaska izbjeglica u Hrvatsku nakon formiranja nove Vlade. Romac međutim upozorava kako će Hrvatska morati dodatno postrožiti kontrolu i evidenciju izbjeglica i zaustavljati one koje nemaju pravo na zaštitu u Europskoj uniji.
„Mislim da će u tom smislu nova hrvatska vlada biti mnogo kooperativnija nego što je bila vlada Zorana Milanovića. To je ono što je i bila najveća zamjerka Hrvatskoj, iako tu zamjerku nikada nismo čuli od Njemačke. Taj je prigovor dolazio od Austrijanaca i Slovenaca što nije neobično, zato što su upravo Slovenci i Austrijanci najčešće izvršavali naloge koje bi im propisivao Berlin.“
Preševo: Izbeglice ne staju uprkos bolestima
Žureći da što pre stignu u Evropsku uniju, izbeglice koje sa bolesnom decom, trudnicama i hroničnim bolesnicima dolaze u prihvatni centar u Preševu najčešće odbijaju da ih ostave na lečenju u nekoj od bolnica na jugu Srbije, čak i onda kada je to preko potrebno.
Roditelji dečaka iz Sirije, koji je u ponedeljak preminuo u kolima Hitne pomoći između Preševa i Vranja, zatražili su pomoć lekara tek kada su ušli u Srbiju, iako je njegovo zdravstveno stanje bilo veoma teško još u Makedoniji.
Ima primera da hospitalizaciju izbegavaju čak i oboleli od leukemije, i teško bolesni nastavljaju put.
Prema evidenciji Doma zdravlja u Preševu, lekari su u poslednjih šest meseci pregledali oko 24.000 izbeglica.
Međutim, kako za Radio Slobodna Evropa kaže Mitat Sahiti, direktor te ustanove, veoma je mali je broj onih koji su pristali na bolničko lečenje, a roditelji dečaka iz Sirije koji je u ponedeljak preminuo u kolima Hitne pomoći zatražili su pomoć lekara tek kada su ušli u Srbiju, iako je njegovo zdravstveno stanje bilo veoma teško još u Makedoniji.
”Dečaka su dovezli u polusvesnom stanju. Pokušana je reanimacija i data mu je odgovarajuća terapija, nakon čega je upućen za Vranje. Nažalost on je na putu za Vranje, na desetak kilometara od Prihvatnog centra, izdahnuo”, kaže Sahiti.
Pored tog tragičnog slučaja, lekari koji pomažu izbeglicama često beleže slučajeve da hosptalizaciju odbijaju i teški bolesnici, trudice i deca sa ozbiljnim zdravstvenim komplikacijama.
”Mi smo posle nove godine imali slučaj pacijenta sa leukemijom koji je upućen iz prihvatnog kampa na hospitalizaciju u Vranje. Naša ekipa Hitne pomoći otišla je sa njim, ali je u Vranju odlučeno da se pacijent prebaci na Hematologiju u Klinički centar Niš, gde smo ga i prevezli. Na kraju su on i njegova porodica odbili da se hospitalizuje, nakon čega je vraćen u dva sata posle pola noći. Odmah po dobijanju papira, tako bolestan, autobusom je nastavio put za Šid”, kaže naš sagovornik.
Doktr Sahiti navodi da se sa dolaskom zime i hladnog vremena naglo povećao broj izbeglica kojima je potrebna zdravstvena pomoć, ali da skoro svi, nakon pregleda i dobijanja terapije, odmah nastavljaju put.
”Sa zahlađenjem imamo sve više prehlada, nazeba i problema sa gornjim disajnim putevima, uz mnogo hroničnih bolesnika čije zdravstveno stanje zima pogoršava. Naše ekipe su uvek spremne da svima ukažu odgovarajuću zdravstvenu pomoć i nikoga do sada nismo vratili nazad”, kaže Sahiti.
Prema navodima našeg sagovornika, ekipe lekara danonoćno dežuraju u prihvatnim centrima u Miratovcu i Preševu i na licu mesta ukazuju prvu zdravstvenu pomoć, a obezbeđene su dovoljne količine lekova i saniteteskog materijala.
k
|
