glavniBanner

 

 


www stranac.net
 

 

 

Sajam etno hrane i pića: Ogladniš i kad si sit!

izvor: evn foto:  vn                                                                           27.11.2015

sajam2

 

Od prizora na Sajmu etno hrane i pića, otvorenom u sredu na Beogrdskom sajmu, ogladni se i punog stomaka. Jer, sve može da se proba. Hleb sa mašću i alevom paprikom, šnit pirotske sušenice. Da se mezne švargla, gricne neki čvarak, ili leskovačka sprža...

Ručno izrađeni delikatesi, organski gajene sirovine, trud i znanje malih porodičnih gazdinstava od Leskovca, Niša, Pirota, Arilja, do Šumadije, Sente i Karlovaca, privlačiće posetioce i naredna dva dana, koliko traje ova živopisna izložba ića i pića. Više od 2.000 različitih tradicionalnih ukusa predstavilo je oko 400 izlagača iz cele Srbije. Osim domaćih, na ovom 10. sajmu đakonija, gostovali su i proizvođači iz Indije, Grčke, Makedonije, Republike Srpske i Italije.

A dobar zalogaj može da se zalije vinom, bermetom, rakijicom. Kao poslastica, probaju se domaće puslice, kitnikes, ili dragoceni komadići skupe, "čudima" prelivene, belgijske čokolade, ručno rađene i pakovane.

U "gostima" kod Grka, masline i maslinova ulje na "100 načina", a može da se okusi i slatko od "olive".

Boža Vlačić iz Trebinja nudi sve od smokve - od soka i rakije, preko pekmeza, čaja i kolača.

Za kraj, na štandu ambasade Indije, kafa i čajevi.

Ove godine pod etiketom "Original Srbija" predstavio se Savez proizvođača tradicionalnih proizvoda kojima je zaštićeno geografsko poreklo.

- Leskovački domaći ajvar, fruškogorski lipov med i futoški kiseli kupus, samo su neki od sertifikovanih domaćih proizvoda - kažu nam na ovom štandu. - Na spisku "original" proizvoda su i sjenički sir i jagnje, ariljska malina, homoljski kravlji sir, sremski kulen...

Zlatiborski delikatesi okupljeni su pod okriljem štanda "Planinski doručak". Nedaleko odatle simpatičan simbol firme iz Velikog Gaja - "Srećna koza". Nude kozje sireve sa mirođijom, tartufima, zelenim biberom, sremušem, pa čak i sa borovnicom.

- Imamo i kozju mocarelu - govori Miloš Todorović, vlasnik male firme koju je pokrenuo sa prijateljima. - Iz Vršca sam, uskoro završavam studije u Beogradu, ali sam odlučio da se preselim na selo. Imamo hektar zemlje, 6.000 stabala višnje šumadinke, oko 150 koza, od toga 90 muznih i četiri konja haflingera. Ne bih menjao seoski život za gradski - nikad.

Uz osam vrsta rakija, šest likera, 11 voćnih domaćih sirupa, po devet vrsta slatkoga i džemova, Zoran Gačić iz Bogatića, ove godine ponudio je i rakiju od trnjine, divlje šljive. Lane je na ovom sajmu dobio nagradu za najbolje kupinovo vino, a sada će "Gačića magaza" da ponudi novu rakiju "trnovaču".

Belopalanačke paprike, čuvene vrtke, sušene, punjene žitom, mesom, pasuljem, u proji, i salatama - pretrnicama, mame bojama i mirisom sa štanda Turističke organizacije Bele Palanke. Kod njih je neizostavna i banica, beskvasna pita od brašna, vode, ovčjeg sira i masti.

sajam4

 

Sladokusci su nagrnuli na police, već čuvene senćanske firme "Almaši". U izradi marcipana, kažu, nemaju konkurenciju. Decenijama prave užitke po bečkoj poslastičarskoj školi, obogaćenoj pariskim kremovima.

Dok neke, poput ove firme, već tradicionalno dolaze na sajmove da ponesu neku nagradu i učvrste svoje ime, nova mala gazdinstva pronalaze put do kupaca.

Cene su u četvrtak bile sajamske, povoljnije, ali i takve su malo "jače" za džep prosečnog potrošača. Kvalitetna, organska, zdrava, ili prosto "pošteno i ljudski" napravljena hrana, ipak, tvrde proizvođači, mora da ima i cenu.

DRENOVAC ARILjE

Neobičan proizvod, jedinstven na sajmu, zbog čega je i ranije nagrađivan, jeste liofilizovana malina firme "Drenovac" iz Arilja. - Zaleđeno voće se stavlja u mašinu liofilizator i uz pomoć vakuuma voda prelazi u gasovito stanje, čuvaju se gotovo sve hranljive materije, a izgleda kao sveže - kaže Nemanja Bojičić tehnolog. - Osim malina, imamo i jagode, šljive, kajsije, kupine, borovnice, a odskoro ovako dehidrirano voće prelivamo belgijskom čokoladom i pravimo vrhunski slatkiš.

Domaće rakije i vina Nenada Bermeta Aleksa Ratkovića Brke, kako vlasnik kaže, sve leče.

- Brkinu rakiju za vene sam napravio za sebe, jer ne mogu više da se bakćem sa lekovima - priča veseli Brka, sa širokim osmehom i beskrajniom sjajem u očima, vlasnik "Vinarije Aleks". - Tu su i Brkina bermetica, Brkine travarica, dunja, a imam i "brku" za jetru i za srce. Jedino afrodizijak za žene, specijalni liker sa puno travki, nosi ime po mojoj supruzi - Ljiljin listić. A sa bermetom, vinom sa dodatkom 20 travki sa obronka Fruške gore, već sam osvojio mnogo šampionske titule. Pravim ga po receptu patrijarha Rajačića.

novosti.rs

 

 

Sve što je ostavila Olja Ivanjicki još je u depou!

Tito znao za raspad SSSR

Srbija primljena u Izvršni savet Uneska sa 161 glasom "za"

Lokošnica, selo koje živi od paprike

ANU BiH ne podržava izdavanje spornog rečnika

Susjedi više ne razumeju komšije

„Izronio“ grad kneza Časlava!

Tartufi - bogatstvo koje nam izmiče

Srbija uvodi geografsko poreklo rakije

Po svakom stanovniku BiH 30 litara alkohola

Rat i mir Branka Ćopića

Pršuta je kao melem

Nemar prema spomenicima kulture i ideološka upotreba politike sećanja

Jezik u BiH: Igre bez granica

"U rječniku nema ništa sporno"

Unesko:  Izvršni savet glasao za prijem Kosova u članstvo

Uvredljiv školski rečnik: Govor mržnje prema Srbima

BiH među 20 najsiromašnijih zemalja sveta!

Ajvar i proja za Amerikance

Spomenik Mihajlu Pupinu na Bledu

Kosovo i Srbija izgubljeni u prevodu

Iskopana kašika stara 7.000 godina

Sarma iz "Ambara" osvojila Vašington!

Mine odnele 604 života u BiH

Rogatica: Obnovljena zadužbina kralja Dragutina, Grigorije osveštao hram

Stari u Srbiji kraće žive nego u EU

Da li su stećci spremni za upis na Listu svetske baštine?

Moreno Buratini: Zagor ima i srpskog duha

Zarada odlična, gljiva ni na vidiku

Malina srpski brend, ali još uvek ne i strateški proizvod

Palata ipak probija rok

 

 

 

 

kontakt

uslovi koriscenja

 

 

naslovna

servis

> Der Titel der Seite wird von NetObjects Fusion 1&1 Edition generiert