|
 Dok su se vatrogasci na crnogorskom primorju borili protiv vatrene stihije koja je gotovo opustošila dijelove Boke Kotorske, pojedini političari su tu vanrednu situaciju iskoristili za političko mešetarenje protiv NATO, tvrdeći da ta organizacija nije pomogla svojoj najmlađoj članici u tako teškoj situaciji.
Da li i na koji način NATO pomaže u ovakvim situacijama, da li je i kada Crna Gora tražila pomoć i moraju li i požari biti povod za političarenje?
Crna Gora može uvijek računati na podršku Alijanse u rješavanju situacija uzrokovanih požarima, saopštio je vrhovni komandant NATO snaga za Evropu, Kertis Skaparoti tokom sastanka sa crnogorskim ministrom odbrane Predragom Boškovićem koji se zahvalio Skaparotiju i NATO komandi, na brzoj reakciji na zahtjev Crne Gore za pomoć u rješavanju situacije uzrokovane požarima, koji su zahvatili Crnu Goru.
Navodi se da je NATO, na zahtjev Vlade Crne Gore upućenom Evroatlantskom centru za odgovor na vanredne situacije (EADRCC), kao NATO tijelu, sastavljenom od članica i partnerskih zemalja, u najkraćem roku uputio ukrajinski protivpožarni avion AN32P, švajcarski višenamjenski helikopter marke Super Puma i bugarski helikopter MI17.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg pozdravio je pomoć koju zemlje članice, ali i partneri Alijanse šalju Crnoj Gori kako bi se izborila sa višednevnim požarima.
"Naš brz odgovor pokazuje da mu stojimo uz naše saveznice. Ovo je evroatlantska solidarnost na djelu", kazao je Stoltenberg.
Crnogorske vlasti su se 17. jula obratile za pomoć Evroatlantskom centru za odgovor na vanredne situacije (EADRCC), a taj zahtjev je odmah proslijeđen zemljama članicama i partnerima.
U akciju gašenja požara do sada su se uključile letjelice uglavnom iz zemalja koje nijesu članice Alijanse – Ukrajine i Švajcarske, a dvije letjelice za gašenje požara stići će ovih dana iz Izraela, koji takođe nije NATO članica.
Od zemalja članica za sada je jedino Bugarska poslala helikopter specijalizovan za gašenje požara.
Čini se da je upravo ta okolnost pojedine političke partije poput Demokratskog fronta ponukala da ocijene da je vlast obmanula crnogorske građane obećanjima da će NATO priskočiti u pomoć Crnoj Gori u ovakvim i sličnim situacijama.
Oni su saopštili da će „jedini avioni NATO koje je vidjela Crna Gora biti oni koji su ubijali naš narod 1999. godine“.
Povodom ovakvih i sličnih rekacija, pitali smo stručnjake da li NATO po automatizmu upućuje pomoć članicama kada se suoče sa situacijama kao što su veliki požari?
Predsjednik Atlantskog saveza u Crnoj Gori Savo Kentera kaže da NATO reaguje kada dobije zahtjev od neke države članice i pita se zašto je Crna Gora tek 17. jula uputila taj zahtjev:
„NATO po automatizmu nikada neće poslati pomoć jer je potrebno da ta pomoć bude zatražena a da bi Crna Gora tu pomoć zatražila neophodno je da prije toga ona iscrpi sve domaće raspoložive snage i sredstva i da se uputi zahtjev NATO da uputi adekvatnu pomoć . Onda kada se zahtjev uputi, NATO će o tome odlučiti u najkraćem mogućem roku. Mi smo čekali do zadnjeg momenta. Mi smo čekali do momenta kada je maltene sve izgorjelo, da bi tu pomoć zatražili. Da li je bila u pitanju sujeta, ili pitanje ponosa ja ne znam ali je činjenica da mi nemamo kapaciteta za ovo i da smo pomoć morali mnogo ranije da zatražimo.“
Političko mešetarenje vanrednom situacijom u kojoj se Crna Gora našla zbog vatrene stihije je maliciozno i degutantno, smatraju u Građanskoj alijansi.
Koordinatorka Sanja Rašović za Radio Slobodnu Evropu kaže da političke partije umjesto da se bave procjenom kako je država odreagovala u tim okolnostima, pokušavaju da politički profitiraju:
„U kriznom periodu poput ovog kada u Crnoj Gori bjesne požari treba zapravo analizirati kako djeluje država ali ne na način kako možemo čuti i pročitati ovih dana, gdje je evidentno populističko djelovanje bez analize stručnjaka, gdje imamo situaciju da političke partije iz svog ugla pomalo maliciozno komentarišu situaciju u kojoj se država našla. Manipulativni komentari poput onih o NATO pomoći, da li će stići, zašto nije stigla i kada će stići, u ovakvoj situaciji su apsolutno neprimjereni i pokazuju elementarno nepoznavanje procedura kada su ovakve situacije u pitanju.“
U cijeloj priči o politizaciji požara Rašović vidi i jednu drugu manipulaciju koja dolazi od vlasti koja zbog političkih razloga glorifikuje ulogu onih kojima je posao da gase požare:
„Sa druge strane imamo situaciju gdje jedni preuveličavaju ulogu onih kojima je posao da gase požare. Druga tema su uslovi u kojima ovi ljudi rade, njihove plate i oprema. Međutim, evidentno je da smo na ovakve reakcije navikli jer ih je bilo i u mnogim drugim situacijama sa velikim emotivnim nabojem poput saobraćajnih nezgoda, nestalih osoba kada su se te stvari na žalost politizovale. Ponavljam, adekvatna reakcija na ovakve situacije je pružanje pomoći kao i analiza djelovanja države a ne politizacija nesrećnih okolnosti zarad pridobijanja političkih poena, što je zaista degutantno.“
slobodnaevropa.org
Suđenje u slučaju 'Državni udar' odgođeno za septembar
Dan državnosti CG: Patriotizam u srcu ili džepu?
Istraživanje: Većina Crnogoraca neće u NATO
Policija pretresa Medojevićev stan i prostorije stranke/Ukinut poslanički imunitet Nebojši Medojeviću
Kako se biraju crnogorske diplomate: Preko plagijata do ambasadora?
|
