Niko neće u srpska sela: Cijelo imanje za 2.000 evra
Izvor: bllive
Datum: 30 .06 . 2014
Cijene seoskih domaćinstava u Srbiji dostigle su istorijski minimum, a šansu da pronađu kupca imaju još samo vojvođanske oranice i zemljište uz važne saobraćajnice.
Potomci onih koji su u selima proveli cijeli životni vijek, danas prodaju kuće, okućnice, livade i šume u bescijenje.
U pirotskom kraju se čitavo seosko domaćinstvo može uzeti za 2.000 do 5.000 evra, ali kupaca nema ni po toj cijeni.
Ar zemlje u čačanskom i gornjomilanovačkom kraju nudi se po sedam evra, a cijelo domaćinstvo sa kućom, pomoćnim objektima i hektar zemlje može se kupiti za svega 10.000 evra, pišu Novosti. Za istu sumu može se pazariti i domaćinstvo sa starijom kućom i pet hektara placa na Stavama, podno planine Medvednik u valjevskom kraju.
Odavno je prošlo vrijeme kada su ljudi kupovali placeve da bi tu sagradili vikendice. Sada pojedini domaćini daju njive ljudima i na poklon.
Miladin Mirković više od pola godine nudi 15 hektara zemlje ispod Ravne gore za sedam evra po aru. U čačanskom selu Rajac, ar zemljišta košta 13 evra, u Vranićima oko 80 evra, ali ima mjesta, kao recimo, u Ljubiću, gdje se ar prodaje i za 300 evra i više.
"Interesovanje za kupovinu zemljišta i seoskih domaćinstava znatno je manje nego prošle godine", kažu u valjevskoj agenciji za promet nekretnina "Bona fides".
Gotovo da nema tražnje za parcelama u planinskim predelima, jer im je teže prići, uglavnom nema izgrađene infrastrukture, puteva, a i zemljište je uglavnom obraslo šumom, koju je potrebno iskrčiti da bi se na placu organizovala bilo kakva poljoprivredna proizvodnja.
U zavisnosti od lokacije, blizine puta, naseljenog mjesta, izvorišta, klase i namjene, hektar poljoprivrednog zemljišta u opštinama Negotin i Kladovo može se kupiti za 500 do 6.000 evra. Najjeftinije su oranice u brdsko-planinskom dijelu, koje se mogu pazariti i za manje od 500 evra. Ratari kažu da ima parcela koje ne bi uzeli ni da su džabe, ali ima i onih precenjenih, za koje, opet, nema kupaca.
Izuzetak su parcele blizu grada koje se vode kao poljoprivredne, ali su u blizini građevinskog rejona. Na takvim područjima se odmah grade kuće, pa poslije traže dozvole, a tu se trećina hektara prodaje i za 15.000 evra.
"Ne pamtim da je neko u posljednje vrijeme kupio njivu, šljivik ili baštu", kaže Dragan Igić iz pirotskog naselja Nova Mala.
Ako se kupuje, onda je to po pravilu sa cijelim domaćinstvom preminulih vlasnika, koje se u okolnim selima može pazariti za 2.000 do 5.000 evra i gdje se po pravilu proda kuća, livada, okućnica, nešto šume i poneka njiva površine jednog do dva hektara. Ako se ni po tim bagatelnim cijenama ne nađe kupac, onda kompletno imanje za nekoliko godina zaraste u korov.
Vojvođanske oranice najskuplje
Za hektar solidnog poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini treba izdvojiti oko 5.000 evra, a ta cifra, ako je zemljište dobrog kvaliteta i blizu saobraćajnice može da dostigne i duplo veći iznos. Za taj novac, pa i za manje, može da se kupi kuća sa okućnicom, u nekom od zabačenijih sela po Vojvodini. Cijena obradive zemlje zavisi najviše od klase, njene udaljenosti od naselja, kvaliteta puta do njive, a izuzetno je važna i sama veličina parcele.
U Futogu, predgrađu Novog Sada, po riječima Gorana Puače, poljoprivrednika iz ovog mjesta, njive uz glavni put gotovo da i nemaju cijenu. One odmah postaju građevinsko zemljište.
Poljoprivredno zemljište u Čeneju, nedaleko od Novog Sada, kako objašnjava Stevan Letić, zemljoradnik iz ovog mjesta, gotovo je duplo skuplje od onog u Futogu. Jutro, odnosno, 0,57 hektara, prodaje se po cijeni od šest do sedam hiljada evra, naravno, ako je u blizini sela i ako je parcela solidne veličine.
U Sremu, na obroncima Fruške gore, okrenutima Dunavu, hektar poljoprivrednog zemljišta, pogodnog za podizanje vinograda ili voćnjaka kupuje se za oko 3.500 evra po jutru.
"U zavisnosti od klase zemljišta, kreće se i njegova cijena", objašnjava Milan Šijački, vinogradar i vinar iz Banoštora, nedaleko od Novog Sada.
Zemljište pogodno za ratarstvo, nešto je skuplje od onog za vinograde.
