|
Meso i grejanje postali luksuz
izvor: euractiv 17.10.2014.
Svetski dan borbe protiv siromaštva 17. oktobra Srbija dočekuje sa 610.000 siromašnih i 24% stanovništva u riziku od siromaštva. Pored toga, u Srbiji je i stopa materijalne uskraćenosti visoka i iznosi 44,3%, pri čemu dve trećine stanovništva ne može da priušti nedelju dana odmora van kuće. Prema procenama Ujedinjenih nacija u svetu ima više od 2,2 milijarde ljudi koji su siromašni ili su na pragu siromaštva.
U Srbiji prema podacima tima Vlade Srbije za inkluziju, ima 610.000 siromašnih, što znači da je svaki 12. siromašan, odnosno da je 2013. živeo sa manje od 11.020 dinara mesečno po odrasloj osobi.
Stopa siromaštva duplo je niža među gradskim stanovništvom (6,3%) nego u ostalim kategorijama (12%). Objašnjenje koje se navodi u publikaciji Tima za inkluziju je da je moderan deo privrede uglavnom u gradskim područjima, dok poljoprivreda u velikom delu kasni u tehnološkom napretku. To pogoršavaju i nepovoljnija obrazovna struktura radnika u poljoprivredi i starenje stanovništva koje je izraženije na selu.
Siromaštvo i dalje najviše pogađa najbrojnija domaćinstva, pa je među petočlanim domaćinstvima stopa siromaštva 12,7%, a među domaćinstvima sa šest i više članova 16,9%. Najmanje su izlzožena četvoročlana domaćinstva sa stopom siromaštva od 5,3%.
Do povećanog rizika višečlanih domaćinstava dolazi zbog manjeg broja zaposlenih u odnosu na članove koji nemaju prihode. Kako se ističe, ovaj problem u Srbiji nije toliko izražen zbog malog broja dece, ali i zbog toga što mnogi stari imaju penzije.
Deca su sa stopom 11,4% posebno ugrožena, a gledano po uzrastu najveća je stopa među mlađima od 13 godina - 11,9%.
Pol ne igra veliku ulogu, budući da je siromašno 8,5% muškaraca i 8,7% žena, a stopa siromaštva se smanjuje sa završenim stepenima obrazovanja, od 21,6% među onima bez ikake škole, 5,9% sa sredbhin šjikin di 1,8% kod visokoobrazovanih.
Samo trećina ima za odmor, svaki treći bez mesa i ribe
Siromaštvo je tek deo nepovoljne slike životnog standarda u Srbiji.
Po jednom od ključnih pokazatelja - riziku od siromaštva - Srbija je sa 24,6% lošija od Grčke, koja se već godinama bori sa recesijom, a stopa rizika od siromaštva iznosi 23,1%.
Stopa rizika od siromaštva označava udeo osoba koje imaju manje od 60% srednjih prihoda, onih od kojih 50% stanovništva prima više a 50% manje. Najmanju stopu rizika od siromaštva u EU ima Češka - 9,6%, a više od 20% imaju Hrvatska 20,5%, Bugarska 21,2%, Španija 22,2%, Rumunija 22,6% i Grčka.
Dosta govore i podaci materijalne uskraćenosti, sa kojom se u EU suočava svaki peti stanovnik (19,5%), a u Srbiji 44,3%. Ovim se meri udeo osoba koja ne mogu da priušte najmanje tri od sledeće četiri stavke: nedelju dana odmora van kuće, meso ili ribu ili njihovu vegeterijansku zamenu svakog drugog dana, neočekivani trošak u iznosu do 10.000 dinara koji bi bio plaćen iz kućnog budžeta i adekvatno zagrevanje stana.
Stopu materijalne uskraćenosti sličnu Srbiji u EU imaju Rumunija sa 45,8%, Mađarska sa 44,1% i Letonija sa 40,4%, dok je Bugarska u lošijem položaju sa 58%.
U Srbiji je, kako pokazuje anketa o uslovima života (SILC), u 2013. odmor van kuće bio najveći luksuz među ovim pokazateljima, i moralo je da ga se liši dve trećine stanovništva (67,2%), sledi izdatak do 10.000 dinara koji je nedostižan za svako drugo domaćinstvo, meso ili riba svakog drugog dana za skoro svako treće (30,6%), dok adekvatno zagrevanje stana ne može da plati skoro svako peto domaćinstvo (18,3%).
U EU je za manje imućne najveći problem da plate nepredviđeni trošak, što je teškoća za 39,6% stanovnika, od 69,5% u Litvaniji do 18,2% u Švedskoj.
|
