|
U Zagrebu je u četvrtak predstavljena multimedijalna izložba američkog umjetnika Andrewa M. Mezvinskog „Jedan dobar dan“ nadahnuta autobiografskim svjedočanstvom nekadašnjeg logoraša iz Auschwitza Prima Levija. Tom će izložbom zagrebački Festival tolerancije – Jewish Film Festival obilježiti ovogodišnji Dan sjećanja na žrtve holokausta.
Nakon što je pred tri godine premijerno postavljena u bečkom Židovskom muzeju i otada proputovala svijetom, putujuća izložba„Jedan dobar dan“ inspirirana autobiografskom knjigom Prima Levija „Zar je to čovjek?“ postavljena je uz Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta u Francuskom paviljonu zagrebačkog Studentskog centra, inače jednom od objekata kamo su već u lipnju 1941. dovođeni zagrebački Židovi i otuda odvođeni u logore na Pagu i u Jadovnom.
„Ova se izložba bavi poglavljem knjige u kojem se Levi ironično prisjeća 'jednog dobrog dana' u logoru Auschwitz, dana u kojem se mogao prisjetiti svih lijepih stvari koje su mu se dešavale prije logora – svečanosti, vjenčanja, šetnji s obitelji“, predstavio je izložbu njezin autor, Amerikanac s bečkom adresom Andrew Mezvinsky.
„Shvatio sam da se većina izložbi na temu holokausta bavi snažnim emocionalnim porukama koje je teško primiti, a ja sam se kao umjetnik želio pozabaviti njegovim zgusnutim lijepim uspomenama što ih je uspio oživjeti jednog dana u logoru. Želio sam da ljudi dođu na izložbu, da zastanu, da odlože svoje mobitele, razmisle i uče o prošlosti“, kazao je.
Djeca ne znaju što se zapravo dogodilo: autor izložbe Andrew M. Mezvinski i Branko Lustig
Izložbu je postavio zagrebački Festival tolerancije – Jewish Film Festival, a predsjednik festivala, jedini hrvatski dvostruki „oscarovac“ Branko Lustig otkrio je što on i Primo Levi imaju zajedničkog:
„Ja imam zajedničko sa Primom Levijem to da imamo obojica brojeve na ruci, da smo obojica bili u Auschwitzu i da su nam slomili srca. Nas dvojica smo se s tim slomljenim srcima vratili svojim kućama i – napravili smo umjetnost. Zapravo, ta slomljena srca su nam u tome pomogla. On je napisao krasne knjige, a ja sam napravio 'Schindlerovu listu'. I da nisam bio u Auschwitzu, 'Schindlerova lista' nikada ne bi bila onakva kakva je bila.“
Lustig u sklopu Festivala tolerancije po osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj organizira tribine sa učenicima i govori o holokaustu, i kaže kako mu se u dvije-tri škole desilo da učenica ili učenik dođu i pitaju – pa zar se to doista tako dogodilo?
„Djeca ne vjeruju. Djeca nemaju onu osnovnu edukaciju. To fali. Edukaciju da znaju da se to dogodilo i da to mi ne možemo zaboraviti. Mi ne možemo prebrisati to što se dogodilo. I zato je jako važno da učimo djecu i da im kažemo – to se dogodilo. Došli su neki čudni ljudi sa noževima i klali su. Zašto su klali – to se ne zna. Ali jesu“, kaže Lustig.
On nije želio komentirati najavu Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj da će bojkotirati državnu komemoraciju na Dan sjećanja na žrtve holokausta zbog nespremnosti vlasti da primjereno reagiraju na postavljanje spomen-ploče na kojoj je i ustaški pozdrav u Jasenovcu iKutini, jer kaže – ne treba miješati jabuke i krumpire.
„To je jedno što oni rade, a što mi radimo – to je drugo. Ja ću ići na zagrebačko groblje Mirogoj, jer ja poštujem mrtve i ja vjerujem da moramo prema mrtvima imati nekih obaveza, jer ipak su to – kako god okrenete – naši mrtvaci“, navodi Lustig.
Izložba je na posudbi od bečkog Židovskog muzeja, pokrovitelj izložbe je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, a partneri u organizaciji su zagrebački Studentski centar i Austrijski kulturni forum.
slobodnaevropa.org
|
