glavniBanner

Hier Lesen  

 

website translator plugin  

 
second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button

Loading
 

vlada srbije migranti 5 zastave 4
prime_button
prime_button
prime_button
prime_button
prime_button
prime_button
prime_button
prime_button
prime_button

 

Cvijanović: Život provodimo u automatskom pilotu

izvor: agencije  foto: tanjug                                                                       20.11.2016.

cvijanovic

MOKRA GORA - Glumac Zoran Cvijanović održao je u Drvengradu radionicu za studente, poručivši im da je najsnažnije osećanje života sada i ovde, da se glumci bave proizvodnjom tog trenutka i da su "čuvari tog najsnažnijeg osećanja da je čovek živ".

Cvijanović je na sinoćnoj radionici svojim mladim kolegama predložio da ražmišljaju o tome da se tokom predstave stvori trenutak koji publika i glumci dožive kao prisutnost, a koji se zove "sada i ovde".

"Za jedan ljudski život gotovo da ne postoji dragoceniji trenutak i dragocenije raspoloženje od tog trenutka i kada bi čovek razmišljao o svom životu, onda svi ti najznačajniji događaji koje nikada neće zaboraviti su upravo obeležili to stanje raspoloženja i svesti koje se zove "sada i ovde", a to znači biti prisutan", istakao je Cvijanović u intervjuu Tanjugu.

On je primetio da život uglavnom provodimo "u nekom automatskom pilotu".

"Ustanemo ujutru sa jednom namerom, a onda nas taj dan odvede u drugom pravcu i bavimo se nekim stvarima kao da jurimo sopstveni rep. Kada čovek ode u pozorište, on se smiri, ugase se svetla, čovek zaboravi na svoj život i gleda priče o drugim ljudima, saoseća sa tuđim sudbinama i u jednom momentu, ako je predstava dobra, desi se taj toliko dragoceni trenutak", istakao je Cvijanović.

On je primetio da su glumci tokom svog školovanja vaspitavani da život shvate kao beskonačno učenje i da je to njihovo orgomno preimućstvo, primetivši da se danas vreme toliko promenilo da su gotovo svi ljudi osuđeni da uče do kraja života, od lekara do vozača.

Cvijanović je upozorio svoje mlade kolege i na opasnost od faze "početka ludila", kroz koje svaki glumac prolazi usled nagomilavanja emocija i sudbina likova koje igra i koje se mešaju sa njegovom ličnošću.

On je naglasio da njihovo školovanje nije završeno, jer ne uči glumca da prepozna taj trenutak mešanja svoje ličnosti i tuđih emocija i posavetovao studente da vežbaju, jer to resetuje telesnu memoriju i onda glumac ne živi u strahu da će "sudbina Magbeta postati njegov duh".

"Važno je da glumac brine da se likovi koje igra ne pretvore u duhove ili fantome koji će se onda uvući na perfidan način u njegov život i početi da upravljuju njegovim životom. Onda čovek izgubi svest ko je zapravo on, gubi identitet, a ne postoji dramatičnije stanje svesti od toga", rekao je Cvijanović Tanjugu.

Poznati glumac priznao je da je osećao veliku tremu zbog večerašnje radionice, ali od sledeće godine će predavati u školi u Andrićgradu što doživljava kao veliku čast i divnu priliku da zaokruži svoje bavljenje glumom.

"Kod profesora Emira Kusturice vidim iste simptome, a to je potreba da se mladim ljudima preda iskustvo koje smo stekli tokom života i na taj način zahvalimo svojim profesorima koji su to učinili za nas. To čoveka ispunjava ushićenjem, divnim entuzijazmom i jedva čekam da to počne", kazao je Cvijanović.

On je rekao da će probati da obuči svoje studente da u potpunosti vladaju situacijom, da pre svega upoznaju sebe, a da onda budu sposobni da se nose sa svim izazovima koji donosi gluma.

"Iskoristićemo ambijent Andrićgrada, studenti će živeti i raditi u gradu koji je podigao njihov profesor, biće deo sna koji je on ostvario. Iskoristićemo i geografski položaj Višegrada da ih upoznamo sa božanstvenom prirodom. To će im biti obavezan deo nastave, zato što bih voleo da u studentima proizvedem dva osećanja - da shvate da je čovek sposoban da se poveže sa prirodom i da njihov patriotizam i ljubav prema Srbiji ne budu apstraktni već dobiju konkretne prizore", objasnio je Cvijanović.

Cvijanović igra u filmu "Stado" u režiji Nikole Koje, o životu iza kamere i problemima sa kojima se suočavaju glumci.

"Koja je uneo u film sve ono što smo mi doživeli baveći se ovim poslom, ali ispostavilo se da to što smo mi doživljavali, ustvari doživljava svaki građanin koji živi u Srbiji. Bez obzira što se radi o komediji koja bi trebalo da zabavi ljude, mislim da će da ih dirne. Film prozivodi toplu emociju koja strašno liči na Koju", primetio je Cvijanović.

On je svoju 50. filmsku ulogu ostvario u novom filmu Emira Kusturice "Na mliječnom putu".

"To je bilo orgomno uživanje, jer kada uđete u auru Emira Kusturice, vi se osećate kao da možete sve", istakao je glumac i dodao da je dolazio na snimanje bez ikakve treme.

"Onda sam razmišljao kako je moguće da nemam tremu, jer taj zadatak nije bio mali. Onda sam sebe tešio da je on (Kusturica) radio puno i sa životinjama. U "Zavetu" ima scena u kojoj vo u kadru zaspi po njegovom nalogu, pa sam se tešio da, ako je u stanju vola da natera da zaspi, onda će i sa mnom uspeti nešto da uradi. Počašćen sam činjenicom da je to moj 50. film", rekao je Cvijanović.

On je na radionici kazao da verovatno ne bi bio tu gde se danas nalazi da nije bilo filmova Srđana Dragojevića u koje se njegov način glume savršeno uklopio, dodavši da su "Lepa sela lepo gore" pomogla da ga publika razume i prihvati kao glumca.

Cvijanović kaže da bi "Stado" trebalo da se pretvori u seriju "Klasa" i da će na tome dosta raditi i sa zadovpoljstvom ističe predstave u kojima igra - "Prah" i "Klaustrofobična komedija" koje su izvedene više od 50 puta za manje od godinu dana, kao i četiri komada u kojima igra u svom matičnom pozorištu "Boško Buha" koje na žalost još uvek nema svoju salu jer nije završeno renoviranje.

 

 

Počinje Jesenji pozorišni festival

Preko 80 filmova u deset biskopskih sala na FAF-u

U Srbiju stižu velike filmske produkcije, nedostaju kadrovi

Milena Dravić dobitnica nagrade Dobričin prsten

Lista najboljih zemalja za snimanje filmova: Srbija na sedmom mestu

Đorđe Kadijević: Brutalne slike izrasle iz gneva

Atelje 212 slavi 60 godina, Brstina: Dužnost su nam čuda

Prvi Jesenji pozorišni festival Emira Kusturice

Potresne slike planete

Srpski izdavači u Zagrebu

Nišvil traži od Grada ugovor na tri godine

Narodno pozorište: Gatalica novi predsednik Upravnog odbora

Knjiga Slavoja Žižeka "Protiv dvostruke ucene“

Dušan Kovačević: Srpski narod polako nestaje

Sajam knjiga posetilo 188.409 ljudi

Pobedila je, ipak, knjiga

Vladislav Bajac: Sudbina pojedinca državi ništa ne znači

Konferencija: Tek predstoji realizacija reprografskih prava

Božić: Na Bemusu ne sipamo vodu u klavir

Novi Sad Evropska prestonica kulture 2021.

Romčević: Možda ćemo iz Evrope bežati u Siriju

Bajić: Vraća se ideja nacizma i agresije

Otvoren 5. Gete fest

FAF raspisao konkurs za volontere

Čiji je naš jezik?

Preminula glumica Jagoda Kaloper

"Urnebesna tama“ najbolja predstava 50. Bitefa

Međunarodni sajam knjiga od 23. do 30. oktobra

Počeo 50. Bitef

Beogradski džez festival od 26. do 30. oktobra

"Koštana" ruši tabue

48. BEMUS u znaku klavira i srpskih autora

Žilnikovoj "Teri" preti gašenje

Gran pri Zrinku Ogresti

Ljubiša Ristić sa ekipom predstavio "Tajnu crne ruke"

Štimac filmski Dobrica

Ristovski i Radović: Železnica nam je u krvi

 

 

 

 

 

 

kontakt

 

uslovi koriscenja

naslovna

 

servis

> Der Titel der Seite wird von NetObjects Fusion 1&1 Edition generiert