glavniBanner

 

 


www stranac.net
 

 

 

Građani Srbije drugi po broju boravišnih dozvola u Austriji

izvor: euractiv foto:                                                                                                           24.10.2015.

bec_

 U Evropskoj uniji je u 2014. izdato 2,3 miliona novih boravišnih dozvola građanima trećih zemalja, što je 2,2% manje nego 2013. i 9% manje u odnosu na 2008. Taj pad se beleži zbog manjeg broja izdatih dozvola zbog posla u EU. Najviše dozvola je izdato u Velikoj Britaniji, Poljskoj i Nemačkoj, a one su najčešće odobravane građanima Ukrajine, SAD, Kine i Indije. Građanima Srbije dozvole su odobravane u većem broju u zemljama centralne Evrope, a u Austriji su sa više od 3.400 dozvola drugi po broju odobrenih dozvola, iza građana BiH.

Pad broja izdatih dozvola u EU u 2014. u odnosu na 2008. beleži se uglavnom zbog manjeg broja izdatih boravišnih dozvola zbog rada koji se smanjio sa 0,8 miliona u 2008. na 0,6 miliona 2014.

U 2014. je gotovo trećina (29,5%) prvi put izdatih boravišnih dozvola odobrena iz porodičnih razloga, četvrtina (24,8%) zbog posla i 25% zbog drugih razloga dok je petina (20,7) izdata zbog obrazovanja u EU, pokazuju podaci evropske statističke službe Eurostat.

U EU je boravišnih dozvola najviše prvi put izdato prošle godine u Velikoj Britaniji: 567.000 što je 24,6% od ukupnog broja izdatih dozvola u EU. Po broju izdatih dozvola slede Poljska, Nemačka, Francuska, Italija i Španija. Na tih šest članica EU otpada tri četvrtine prvi put izdatih boravišnih dozvola u Uniji u 2014.

Najviše dozvola u odnosu na broj stanovnika izdato je na Malti gde su prošle godine izdate 23,2 dozvole po stanovniku. Slede Kipar, Švedska, Poljska i Britanija.

U EU je u proseku u 2014. izdato 4,5 boravišnih dozvola po stanovniku.

Razlozi na osnovu kojih su odobravane dozvole razlikuju se u članicama EU. U Poljskoj su dozvole najviše izdavane zbog posla, ukupno 206.200, a i Velikoj Britaniji zbog obrazovanja, 177.200 dozvola.

Sa po 100.000 dozvola Italija i Španija su članice koje su imale najveći udeo dozvola izdatih zbog porodičnih razloga.

U EU su u celini boravišne dozvole najvčešće odobravane iz porodičnih razloga: u 16 članica najveći broj dozovola izdat zbog toga. Najviše dozvola na osnovu tog razloga odobren je u Hrvatskoj i Austriji s obzirom da je njihov udeo u ukupnom broju dozvola u tim zemljama bio po 57,8%.

Irska je članica EU koja je najviše boravišnih dozvola, 64,6%, izdala zbog obrazovanja.

U šest članica preovlađujući razlog za izdavanje dozvola je bio posao, a u tome je prednjačila Litvanija sa 66,2% izdatih dozvola na osnovu tog razloga.

U EU su prošle godine boravišne dozvole izdavane najviše građanima Ukrajine, SAD, Kine i Indije, na koje zajedno otpada trećina svih prvi put izdatih dozvola.

Najviše dozvola dobili su Ukrajinci, ukupno 302.800 ili 13,1% od ukupnog broja dozvola izdatih u EU, dok je udeo građana SAD bio je 8,6%, Kine 7,4% i Indije 5,8%.

Ukrajinci su uglavnom dobijali dozvole zbog rada (68,2% dozvola izdatih građanima Ukrajine u 2014), a iz istog razloga dozvole su najčešće odobravane i Indijcima i Kinezima.

Brazilci su najviše dozvola, 46,4%, dobili zbog obrazovanja, dok je Markonacima 66,8% dozvola odobreno iz porodičnih razloga.

Ukrajincima su dozvole uglavnom odobravane u Poljskoj, a građanima SAD i Kine u Velikoj Britaniji. Ukrajincima je 80% dozvola izdato u Poljskoj, Amerikancima 70% u Velikoj Britaniji u kojoj je i Kinezima izdato 45% boravišnih dozvola.

Prema podacima Eurostata, građani Srbije su druga najbrojnija grupa građana po broju izdatih dozvola u Austriji, Slovačkoj i Hrvatskoj, a treći u Sloveniji i na Malti.

U Austriji im je 2014. prvi put izdato 3.445 dozvola, u Sloveniji 1.331, Slovačkoj 830, Malti 602 i Hrvatskoj 456.

Građani BiH su prvi po broju dozvola u Sloveniji (4.369), kao i u Austriji (3.458) i Hrvatskoj (1.002).

U Sloveniji građani Kosova su drugi po broju izdatih dozvola (1.555), a u Švajcarskoj koja je obuhvaćena istraživanjem ali nije članica EU, 2.020.

 

 

 

Nemački plan – "legalne migracije" sa Balkana

Dačić: U interesu je što organizovanija dijaspora

Ne žele u Hrvatsku jer se plaše hapšenja

Povezivanje srpskih i evropskih regiona pomoć na putu ka EU

Haos na Šentilju, hiljade izbeglica peške krenulo ka Gracu/Bild: Berlin spremio plan za proterivanje odbijenih azilanata

„Mere protiv azilanata sa Balkana počinju da deluju"

Neophodna poslovna saradnja BiH i dijaspore

Dodik u Austriji: Politika RS-odbrana od onih koji ne žele da RS postoji

Tendencija pada zahteva iz Srbije za azil u Nemačkoj

Revizija državljanstava: Na provjeri više od 20 hiljada osoba

Diplome pravnih fakulteta priznati uz sedam dodatnih ispita

Srbija na listi sigurnih zemalja porekla 9 članica EU

Priznavanje stranih diploma od 1. oktobra brže i jeftinije

Dogovor EU o čvrstoj proveri na spoljnim granicama

Odluka Nemačke: šok ali i pritisak da se problem reši

Odlazak iz zemlje između želje i mogućnosti

Vučić: Lažni azilanti neće posao, već novac

Ukinuti socijalnu pomoć deportovanima nije diskriminacija

Građani Srbije bez izgleda za dobijanje azila u Nemačkoj

Nove mogućnosti ali i restrikcije za migrante s Balkana

Nastup u Moskvi - dobar osnov za dalju saradnju

Ko će dobiti azil u Njemačkoj

Priznavanje stranih diploma od 1. oktobra brže i jeftinije

EU za preuređenje šengenske zone i prava na azil

Azilanti glavna tema samita u Beču

Bavarska traži smanjenje novčanih izdvajanja za izbeglice sa Balkana

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

kontakt

uslovi koriscenja

 

 

naslovna

servis

> Der Titel der Seite wird von NetObjects Fusion 1&1 Edition generiert