 |
Građani Srbije drugi po broju boravišnih dozvola u Austriji
izvor: euractiv foto: 24.10.2015.

U Evropskoj uniji je u 2014. izdato 2,3 miliona novih boravišnih dozvola građanima trećih zemalja, što je 2,2% manje nego 2013. i 9% manje u odnosu na 2008. Taj pad se beleži zbog manjeg broja izdatih dozvola zbog posla u EU. Najviše dozvola je izdato u Velikoj Britaniji, Poljskoj i Nemačkoj, a one su najčešće odobravane građanima Ukrajine, SAD, Kine i Indije. Građanima Srbije dozvole su odobravane u većem broju u zemljama centralne Evrope, a u Austriji su sa više od 3.400 dozvola drugi po broju odobrenih dozvola, iza građana BiH.
Pad broja izdatih dozvola u EU u 2014. u odnosu na 2008. beleži se uglavnom zbog manjeg broja izdatih boravišnih dozvola zbog rada koji se smanjio sa 0,8 miliona u 2008. na 0,6 miliona 2014.
U 2014. je gotovo trećina (29,5%) prvi put izdatih boravišnih dozvola odobrena iz porodičnih razloga, četvrtina (24,8%) zbog posla i 25% zbog drugih razloga dok je petina (20,7) izdata zbog obrazovanja u EU, pokazuju podaci evropske statističke službe Eurostat.
U EU je boravišnih dozvola najviše prvi put izdato prošle godine u Velikoj Britaniji: 567.000 što je 24,6% od ukupnog broja izdatih dozvola u EU. Po broju izdatih dozvola slede Poljska, Nemačka, Francuska, Italija i Španija. Na tih šest članica EU otpada tri četvrtine prvi put izdatih boravišnih dozvola u Uniji u 2014.
Najviše dozvola u odnosu na broj stanovnika izdato je na Malti gde su prošle godine izdate 23,2 dozvole po stanovniku. Slede Kipar, Švedska, Poljska i Britanija.
U EU je u proseku u 2014. izdato 4,5 boravišnih dozvola po stanovniku.
Razlozi na osnovu kojih su odobravane dozvole razlikuju se u članicama EU. U Poljskoj su dozvole najviše izdavane zbog posla, ukupno 206.200, a i Velikoj Britaniji zbog obrazovanja, 177.200 dozvola.
Sa po 100.000 dozvola Italija i Španija su članice koje su imale najveći udeo dozvola izdatih zbog porodičnih razloga.
U EU su u celini boravišne dozvole najvčešće odobravane iz porodičnih razloga: u 16 članica najveći broj dozovola izdat zbog toga. Najviše dozvola na osnovu tog razloga odobren je u Hrvatskoj i Austriji s obzirom da je njihov udeo u ukupnom broju dozvola u tim zemljama bio po 57,8%.
Irska je članica EU koja je najviše boravišnih dozvola, 64,6%, izdala zbog obrazovanja.
U šest članica preovlađujući razlog za izdavanje dozvola je bio posao, a u tome je prednjačila Litvanija sa 66,2% izdatih dozvola na osnovu tog razloga.
U EU su prošle godine boravišne dozvole izdavane najviše građanima Ukrajine, SAD, Kine i Indije, na koje zajedno otpada trećina svih prvi put izdatih dozvola.
Najviše dozvola dobili su Ukrajinci, ukupno 302.800 ili 13,1% od ukupnog broja dozvola izdatih u EU, dok je udeo građana SAD bio je 8,6%, Kine 7,4% i Indije 5,8%.
Ukrajinci su uglavnom dobijali dozvole zbog rada (68,2% dozvola izdatih građanima Ukrajine u 2014), a iz istog razloga dozvole su najčešće odobravane i Indijcima i Kinezima.
Brazilci su najviše dozvola, 46,4%, dobili zbog obrazovanja, dok je Markonacima 66,8% dozvola odobreno iz porodičnih razloga.
Ukrajincima su dozvole uglavnom odobravane u Poljskoj, a građanima SAD i Kine u Velikoj Britaniji. Ukrajincima je 80% dozvola izdato u Poljskoj, Amerikancima 70% u Velikoj Britaniji u kojoj je i Kinezima izdato 45% boravišnih dozvola.
Prema podacima Eurostata, građani Srbije su druga najbrojnija grupa građana po broju izdatih dozvola u Austriji, Slovačkoj i Hrvatskoj, a treći u Sloveniji i na Malti.
U Austriji im je 2014. prvi put izdato 3.445 dozvola, u Sloveniji 1.331, Slovačkoj 830, Malti 602 i Hrvatskoj 456.
Građani BiH su prvi po broju dozvola u Sloveniji (4.369), kao i u Austriji (3.458) i Hrvatskoj (1.002).
U Sloveniji građani Kosova su drugi po broju izdatih dozvola (1.555), a u Švajcarskoj koja je obuhvaćena istraživanjem ali nije članica EU, 2.020.
|