glavniBanner

 

 


www stranac.net
 

 

 

Ukinuti socijalnu pomoć deportovanima nije diskriminacija

izvor: agencije,  foto: tanjug                                                                             12.09.2015.

azilanti

BEOGRAD - Odgovor države na zloupotrebe srpskih državljana koji traže azil u zemljama EU, biće donošenje zakona kojim će im se ukinuti socijalna pomoć u našoj zemlji.

Iz resornog ministarstva odbacuju kritike da bi to predstavljalo diskriminaciju i poručuju da je cilj zaštita onih kojima je socijalna pomoća zaista i potrebna.

Donošenje takvog zakona je pomenuo premijer Aleksandar Vučić u nedavnom razgovoru sa kancelarkom Nemačke Angelom Merkel, navodeći da je Srbija saglasna sa programom Nemačke za smanjenje finansijske pomoći tražiocima azila, te da veruje da će  ukidanje socijalne pomoći u tom smislu drastično smanjiti njihov broj.

Organizacija Amnesti internešnel danas je apelovala na premijera Srbije da preispita nameru da se takav zakon zaista usvoji, jer će, prema njihovom mišljenju, usloviti da oni koji budu deportovani u Srbiju vrlo verovatno ponovo napuste zemlju. Osim toga, Amnesti Internešnel navodi da bi takve mere predstavljale diskriminaciju po članu 21 Ustava Srbije.

Na kritike te organizacije ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin odgovara da stati na put prevari nikad nije diskriminacija već da bi sve drugo bilo diskriminacija.

"To je diskriminacija prema onima kojima je socijalna pomoć zaista potrebna, a ne mogu da je dobiju zato što je koristi neko ko ne treba da je koristi. Mi donosimo uskoro novi zakon o socijalnoj zaštiti kojim se reguliše i način dobijanja socijalne pomoći, ali i način kako se ona gubi", rekao je Vulin u izjavi za Tanjug.

Diskriminacija bi, kako navodi, bila da država zatvara oči pred onima koji koriste i našu i pomoć druge zemlje, odnosno koriste nešto što im ne pripada.

"Ovo će biti jedan od načina kako se može izgubiti pravo na socijalnu pomoć, jer ukoliko možete da isfinansirate put u Nemačku i boravite tamo neko vreme, ukoliko se lažno predstavljate i štetite ugledu Srbije, uzimate nekome ko je pravi azilant mogućnost da bude smešten u Nemačkoj i uzimate socijalnu pomoć nekome kome je zaista potrebna, naravno da ćete u Srbiji izgubiti socijalnu pomoć", navodi ministar.

Da Srbija ne može biti talac nekoliko hiljada ljudi koji traže azil u zapadnoj Evropi smatra i komesar za izbeglice i migracije Vladimir Cucić, koji je za Tanjug rekao da oni time ugrožavaju beli šnegen i ugled Srbije u svetu.

Iz organizacije Amnesti internešnel podsećaju da je Nemačka u avgustu najavila planove o vraćanju do 90.000 odbijenih tražilaca azila i osoba sa neregularnim statusom u Srbiju, te da je od vizne liberalizacije, između 2010. i 2014. godine, oko 71.740 srpskih državljana zatražilo azil u Nemačkoj, a da Romi čine 85 odsto onih koji traže azil.

U Nacionalnom savetu romske nacionalne manjine kažu da podržavaju donošenje zakona ako će takve mere doprineti bržem otvaranju poglavlja, naročito Poglavlja 23, u kome su Romi apostrofirani, ali da država mora da obrati više pažnje na Rome i pomogne im da izađu iz "generacijskog siromaštva".

Predsednik tog tela Vitomir Mihajlović za Tanjug kaže da je romska nacionalna manjina jedna od najsiromašnijih manjinskih zajednica, te da njeni pripadnici ne napuštaju svoje domove iz hira, već iz želje da obezbede opstanak i materijalnu sigurnost za svoje porodice.

Ukazuje i na razliku iznosa socijalne pomoći u Srbji, gde je ona od 50 do 150 evra, u zavisnosti od broja članova porodice, i u Nemačkoj, gde se kreće od 700 pa do 1.100 evra, te da je jasno zbog čega je veliki broj Roma tražilo ekonomski azil.

Samo u prošloj i ovoj godini, kako kaže, to je učinilo 30.000 njih.

Kaže i da će Nacionalni savet, ukoliko donošenje zakona da rezultate u smislu boljih pregovaračkih pozicija i otvaranja poglavlja, i ako se obrati više pažnje na Rome u Srbiji, podržati takvu meru.

Mihajlović je zato od premijera zatražio da se reše problemi sa kojima su Romi suočeni u Srbiji, a pre svega u obrazovanju, zdravstvu i stanovanju.

"Ako to bude ispunjeno i sve ono što smo se dogovorili u vezi s obavezama države, a EU preko IPA fondova pomogne, ne vidim razlog zašto ne bismo doneli takav jedan zakon", kaže Mihajlović.

 

 

 

Građani Srbije bez izgleda za dobijanje azila u Nemačkoj

Nove mogućnosti ali i restrikcije za migrante s Balkana

Nastup u Moskvi - dobar osnov za dalju saradnju

Ko će dobiti azil u Njemačkoj

Priznavanje stranih diploma od 1. oktobra brže i jeftinije

EU za preuređenje šengenske zone i prava na azil

Azilanti glavna tema samita u Beču

Bavarska traži smanjenje novčanih izdvajanja za izbeglice sa Balkana

Određeno više od 20 ambasadora i konzula Srbije

Gabrijel: Zakon o useljavanju, legalna alternativa Balkanu

Nemačkoj treba recept protiv imigracije s Balkana

Besparica blokirala rad srpskog pozorišta u Mađarskoj

Odalović: Hrvatsko društvo nije spremno da primi Srbe

Novi ambasadori do kraja godine

Šmit: Azilanti sa Balkana dolaze u Nemačku zbog para

I dalje bez rešenja o novim ambasadorima

Savezna služba za izbeglice Nemačke: Balkan proglasiti sigurnim

Vučić i Zehofer o ekonomiji, EU i azilantima

Srpska dijaspora - snažan ekonomski potencijal

Mađarska, dve vrste ograda na granici

Drastično smanjiti broj izbeglica sa Balkana

Nemačka:Srbija treća po broju zahteva za azil

Dragocen spoj iskustva i mladosti u dijaspori

Uprava za dijasporu i dalje bez direktora

Zehofer (CSU) za ponovno uvodjenje viza Srbiji

Klokić: RS otvorena za investitore

Odnos Srbije i rasejanja narušava semantički šum

Srbija treća po broju zahteva za azil u Nemačkoj

Značajno iskustvo lekara iz dijaspore za zdravstvo u Srbiji

Izložba srpskih ikona iz kolekcije GMS u Peruđi

U 57 zemalja srpske interese zastupa 70 počasnih konzula

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

kontakt

uslovi koriscenja

 

 

naslovna

servis

> Der Titel der Seite wird von NetObjects Fusion 1&1 Edition generiert