|
Deimel: Njemačka neće dozvoliti etničke granice na Balkanu
Johanna Deimel, zamjenica direktora minhenskog Društva za jugoistočnu Evropu, za ‘Zašto? objašnjava zbog čega se Njemačka oštro protivi promjeni granica na Balkanu, kao što je mogući dogovor Srbije i Kosova o tome u okviru razgovora o normalizaciji odnosa.
Posljedice
Ovo je postalo još jasnije prošle sedmice u Beču na sastanku ministara vanjskih poslova Evropske unije jer je bila nekih naznaka da će se možda još neke zemlje članice EU prikloniti tom, recimo, pozitivnom stavu, ali na kraju bilo je jasno da neće biti većine među zemljama članicama EU za tu ideju.
Sigurna sam da će Njemačka ostati pri tom stavu da nema promjene granica ako to podrazumjeva zamjenu teritorija i pomjeranje ljudi.
Bilo kakve nove granice koje impliciraju igranje na etničku kartu Njemačka neće podržati.
Ako se Srbija dogovori oko postojeće granice sa Kosovom kakva je sada, to je u redu, ali jasan je stav u Berlinu da su protiv bilo kakve promjene granica.
Mislim da je to ispravno jer bi posljedice bile ogromne.
Ujedinjenje
Opasnost i rizik su mnogo veći u poređenju sa nekim pozitivnim ishodom jer još imamo vrlo osjetljivu situaciju na Balkanu.
Posebno sada u Makedoniji koja iščekuje referendum, a ispitivanja javnog mnijenja ukazuju da većinska podrška nije osigurana, tako da bi u Makedoniji opet moglo doći do zastoja i političkih previranja.
Ako se tome dodaju bilo kakve promjene i pomjeranje granica to bi ponovo dalo vjetar u leđa albanskom pitanju. To je jedna strana.
Sa druge strane, tu je i BiH, a također u širem regionu bi moglo biti posljedica.
Vidimo sada u Moldaviji, ljudi izlaze na ulice i traže ujedinjenje sa Rumunijom.
To bi moglo imati mnogo veće posljedice nego pozitivne rezultate.
Podrška
Dvjema stranama je također potrebna podrška za dogovor izvana, a još uvijek imamo pet nepriznanja (Kosova) od članica Evropske unije.
Zašto bi to oni sada priznali, ako imamo u vidu Kataloniju, Španiju, Rumuniju, i već vidimo neku nervozu u Srbiju oko toga šta se dešava sa Vojvodinom.
Zašto bi se nešto mijenjalo?
Ako se razgovara o tome sa podrškom SAD to je u redu, ali u konačnici, i Kosovo i Srbija su u Evropi i potrebna im je podrška i od drugih zemalja.
Etnički momentum
Na stolu je već nekoliko prijedloga kako postići međusobni sporazum, privremeni sporazum, u skladu sa njemačko-njemačkim sporazumom i još uvijek imamo tekuće razgovore o normalizaciji odnosa u Briselu.
Što je više stvari implementirano sa obje strane, to će biti bolje.
To je bolji prisutup nego nego srediti neke granice, što podrazumijeva premještanje ljudi i vraćanje na etnički momentum, na etničke zahtjeve i da to bude osnova politike.
To je ono protiv čega smo mi, Njemačka, jako protiv.
Vrlo je važno to što političari pomalo uzmiču (po ovom pitanju) i mislim da je ovo (promjena granica) mrtvorođenče, nadam se da je mrtvorođenče.
Dobro je da razgovaraju i da se nešto kreće, ali po meni ovo nije pravi način.
Hahn ne odbacuje razmjenu teritorija između Srbije i Kosova
Komesar Evropske unije za proširenje i politiku susjedstva Johannes Hahn u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenuje da bilo kakvo rješenje Srbije i Kosova ne smije ići na štetu stabilnosti Zapadnog Balkana.
RSE: Zalažete li se za razmjenu teritorija između Srbije i Kosova kako bi se obje zemlje pokrenule ka EU?
Hahn: Ja sam za rješavanje bilo kakvog bilateralnog sukoba, ali svako rješenje mora doprinijeti široj stabilnosti ovog regiona, tako da to bilateralno rješenje ne ide na štetu drugih u regionu. Sada moramo vidjeti širi sliku što znači da, bez obzira kakvo je to rješenje, ono mora biti takvo da ne ide na štetu drugih.
RSE: Ali ne isključujete razmjenu teritorija?
Hahn: Mislim da to treba ostaviti njima, neka oni o tome raspravljaju. Sada vrlo jasno znaju šta su naši uslovni okviri i smatram da, ako želite nešto postići, trebati razmišljati i izvan kutije.
RSE: Koji je vaš uslovni okvir?
Hahn: A to je da ima više stabilnosti u regionu i da svako pojedinačno rješenje, svaki dogovor za rješenje bilateralnih sukoba mora doprinijeti ukupnoj stabilnosti i razvoju regiona jer je, u konačnici, cilj da svih šest zemalja postanu članice Unije (Evropske unije).
RSE: Zar se ne bojite da bi ovo moglo imati negativan efekat na Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, čak i na zemlje istočnog partnerstva?
Hahn: Vidite, mislim da je o tome prerano govoriti. Oni i dalje pregovaraju. Neke ideje su se pojavile. Posmatrajmo to na ovaj način – i sada se radi na daljnjim pregovorima radi boljeg usaglašavanja ideja. Smatram da paket koji ima pravno-obavezujući sporazum između Srbije i Kosova mora sadržavati više elemenata, a onda ćemo vidjeti konačne ideje. Ali mislim da su obje strane sada potpuno svjesne međunarodne, ne bih rekao zabrinutosti, već ograničenja, a unutar toga mislim da su mnoga rješenja moguća.
RSE: Smatrate li da će doći do rješenja sa završetkom mandata Evropske komisije (krajem oktobra)?
Hahn: Nije to zato što je kraj mandata Komisije, ali bilo bi od koristi ako bi se to moglo zaključiti do, recimo, ljeta iduće godine, kako bismo krenuli novim koracima.
Volstrit džornal: SAD i Nemačka na suprotnim stranama o razgraničenju
Zapad želi Rusiju u finišu pregovora sa Kosovom ali sa posebnom „ulogom“
Osnivači Saveza za Srbiju: Može doći do promena
Ove godine upisano 344 dece migranata u 33 škole u Srbiji
Vučić o Kosovu: Biće teško doći do bilo kakvog rešenja/Haradinaj: Prekrajanje granica - poziv na nove tragedije
Žeželjev most otvoren za drumski saobraćaj
Majstorović: Regionalno ekonomsko tržište je test spremnosti za EU
Kineski Ziđin izabran za strateškog partnera RTB Bor
Mogerini: EU i Zapadni Balkan postaju partneri u bezbednosti/Han: Svaki dogovor Srbije i Kosova mora da doprinese miru i stabilnosti/Velika Britanija protiv promena granica na Balkanu
I Vašington skida Kosovo sa stola SB UN
Zašto je otac Sava na udaru Beograda?
|
