|
Došlo je do prvih razmimoilaženja u procesu restrukturiranja posrnulog koncerna Agrokor. Osiguravateljski koncern Agram stekao je dionice u nekim Agrokorovim kompanijama i postupa drugačije nego što je izvanredni upravitelj Ante Ramljak planirao. Dok iz Vlade neizravno optužuju Ivicu Todorića da stoji iza toga, analitičari kažu kako to nije ništa neočekivano, jer da svatko štiti svoj interes.
I dok dojučerašnji uspješni prvi čovjek Podravke Zvonimir Mršić postaje savjetnik u novoj upravi Agrokora, Ivica Todorić i njegova bliska suradnica Ljerka Puljić nisu više u nadzornom odboru vukovarskog Vupika, kompanije iz sustava Agrokora.
Jučer su Todorić ili njegovi ljudi opozvani iz nadzornih odbora Zvijezde, Jamnice i Leda, a danas će biti opozvani iz nadzornog odbora Belja, što su također sve tvrtke iz sustava Agrokora.
Burno je bilo na skupštini Konzuma, kada se osiguravajuća grupacija Agram Invest odbila složiti sa micanjem Todorića iz nadzornog odbora, s obrazloženjem da nisu imali prigodu istaknuti vlastitog kandidata.
Izvanredni povjerenik u Agrokoru Ante Ramljak upozorio je da se na taj način odgađa imenovanje nove uprave Konzuma i restrukturiranje cijelog sustava i neizravno prozvao Todorića da stoji iza ovog poteza Agram Investa.
"Polako se neke stvari počinju razotkrivati tko je s kime", rekao je Ramljak.
Todorića nije štedjela ni ministrica gospodarstva Martina Dalić.
"Ja ovaj njegov potez vidim kao nastavak iracionalnog ponašanja u kojem se je u velikoj mjeri i sam izgubio u svojim kombinacijama", kazala je Dalić.
Potom je Todorić ipak pismeno dao ostavku na članstvo u nadzornom odboru Konzuma, što opet neki tumače kao manevar Agrama s ciljem da pokažu kako Todorić s njima nema nikakve veze.
Otkud Agram Invest u cijeloj priči?
Kreditirali su Agrokor još u Todorićevom mandatu, i kada krediti nisu bili vraćeni, upisali su se na dionice – nešto preko 25 posto dionica Konzuma, 51 posto dionica Agrolagune, 14 posto dionica Belja i deset posto dionica Vupika. Iako su prvotno pristali na suradnju sa izvanrednim upraviteljem, kasnije su to odbili.
"Ništa neočekivano", kaže za RSE predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić.
"Oni gledaju da smanje štetu, odnosno da spase svoju imovinu, tako da je to jedno normalno ponašanje kada svatko želi iskoristiti ono što mu ide u prilog da iskoristi situaciju. Nije tu ništa neobično, ne treba tu biti ni mržnje ni ljubavi, nego samo zaštita vlastitog interesa. A ovdje – bojim se da od strane države ni uz najbolju namjeru nije to baš dobro postavljeno da bi se taj cilj ostvario", ocjenjuje Jurčić.
"Recesija ne prijeti"
Agrokor je odbacio navode medija da će tvrtke u Srbiji u njihovom vlasništvu Frikom i Dijamant biti ponuđene kao jamstvo za dobivanje novog kredita od 200 milijuna eura, koji je navodno u fazi finalizacije. Protiv takve mogućnosti očitovala se i središnja banka u Srbiji.
Središnja banka u Hrvatskoj koja je vrlo konzervativna u procjenama ne očekuje osjetan negativni utjecaj situacije u Agrokoru na hrvatsku ekonomiju.
"Procjena Hrvatske narodne banke (HNB) je da će restrukturiranje Agrokora imati negativan utjecaj na gospodarski rast ove godine, ali da će on biti umjeren. Drugim riječima, ni približno nam ne prijeti recesija", ocijenio je guverner HNB-a Boris Vujčić.
Rok za prijavu tražbina prema Agrokoru je 9. lipnja, nakon čega bi se do u lipu trebalo znati koliki je dug koncerna, a nakon toga će biti definiran plan restrukturiranja.
Manji ruski kreditor, VTB banka, izvijestila je da zajmodavci rade na svom planu restrukturiranja, unutar kojeg bi se promijenila i vlasnička struktura koncerna.
Oni za sada ne žele svoj dug mijenjati za udio u vlasništvu Agrokora. Ključna riječ je – za sada.
slobodnaevropa.org
|
