|
Poslanici Evropskog parlamenta (EP) razmatrali su sinoć Rezoluciju o Bosni i Hercegovini, odnosno Izvještaj o napretku ove zemlje u 2016. godini, čiji je autor Cristian Dan Preda. O Rezoluciji, koju je ranije podržao Spoljno-politički odbor EP, glasaće se danas.
Iako je rasprava o Izvještaju uobičajena praksa u EP, godinama ona nije privlačila pažnju bh. javnosti. Sada se situacija okrenula i tema broj jedan u raspravama je federalizacija Bosne i Hercegovine, odnosno politička svađa o tome šta zapravo podrazumijevaju odredbe iz Prijedloga Rezolucije o načelima "federalizma, decentralizacije i supsidijarnosti".
Stavovi su toliko različiti, da se ponekad čini kako dolaze iz tri različite države, a ne od tri etničke zajednice iz iste zemlje.
Na tom pitanju "pocijepao" se i Evropski parlament. Poslanici iz Hrvatske, manje ili više, otvoreno su se izjasnili za federalizaciju. Za to su se u sinoćnjoj debati u EP založili Dubravka Šuica,Marijana Petir, Ruža Tomašič, Željana Zovko, te drugi poslanici. Oni su uglavnom tražili da Hrvati dobiju ono, kako su izjavili, što imaju druga dva konstitutivna naroda u BiH, prije svega hrvatski jezik u obrazovnom sistemu i TV kanal na hrvatskom jeziku.
"Principi konstitutivnosti i federalizma vrlo su važni za funkcioniranje tako složene i asimetrične države kakva je Bosna i Hercegovina", poručio je Tonino Picula, predsjednik Delegacije za odnose s BiH i Kosovom.
Partikularni interesi Hrvata ili funkcionalnija država
Za razliku od njih, Tanja Fajon, zastupnica iz Slovenije, poručila je kako duboko žali što je EP zloupotrijebljen "za promicanje partikularnih interesa hrvatske zajednice u Bosni i Hercegovini".
Fajon je dodala kako je uvjerena da ono što BiH treba su "jedinstvo i kontinuitet u ostvarivanju uspješnije ekonomske i socijalne politike, a ne ponovno otvaranje starih rana i oživljavanja jake nacionalističke retorike, koja prijeti i stabilnosti regije".
Tanja Fajon: Zloupotreba Evropskog parlamenta
Eduard Kukan iz Slovačke je istakao kako u Rezoluciji nije precizirano šta znači federalizacija, tražeći da se ovaj termin preciznije odredi.
"Imam osjećaj da se pod tim za sada podrazumijeva samo treći entitet, a ja mislim da su važnije ekonomske i socijalne reforme", istakao je Kukan.
I Jasenko Selimović, poslanik iz Švedske, u zalaganju za federalizaciju je prepoznao isključivu želju da se stvori treći, hrvatski entitet.
"U zemlji sa 14 parlamenata, tri predsjednika i 130 ministara predlaže se dalja fragmentacija. Zemlja ne funkcioniše sa dva dijela pa hajde da je podijelimo na tri! Federalizam je deminutiv za dalje etničko dijeljenje Bosne i Hercegovine. Ako Evropa želi pomoći BiH, treba da joj pomogne kako bi postala funkcionalna država", poručio je Selimović.
Juče je u Starzburu boravio i Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i član Predsjedništva BiH.
Izetbegović je u susretu s izvjestiocem EP za BiH Dan Predom rekao da zahtjevi za "federalizaciju" u BiH podrazumijevaju produbljivanje etničkih podjela i pokušaje antidejtonskog teritorijalnog prekrajanja Bosne i Hercegovine i stvaranje etnički baziranih federalnih jedinica, saopšteno je iz Službe za odnose s javnošću Predsjedništva BiH.
Vraćajući se oprečnim stavovima među političkim liderima u BiH oko federalizacije, podsjećamo na odgovor predsjednika Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) i člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića koji je rekao da to znači "sačuvati BiH, osigurati joj europski put s potpuno racionalnijim ustrojem nego što ga imamo danas".
"Mislim da je federalizam jedini put da Bosna i Hercegovina ide naprijed i da se ostvari puna jednakopravnost", stav je Čovića.
Većina stranaka iz Federacije BiH, osim onih sa hrvatskim predznakom, nisu za federalizam i za stvaranje jedinice sa hrvatskom većinom.
Stranke iz Republike Srpske su podijeljene.
Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika protiv je samo onih ideja koje bi zadirale u teritoriju Republike Srpske (RS).
Kako je prije nekoliko mjeseci izjavio Dodik, "prirodna je težnja Srba i Hrvata prema decentralizaciji i to dva naroda čini prirodnijim saveznikom u tom pogledu".
Takođe, Dodik je rekao kako nema ništa protiv uspostavljanja hrvatskog entiteta jer smatra da je sudbina Bosne i Hercegovine da se jasno organizuje treći entitet ili federalna jedinica i da BiH bude državna zajednica tri republike (izjava iz avgusta 2016. godine).
Savez za promjene kojeg čine opozicione partije u RS-u imaju drugačiji stav, tražeći da se rješenje pronađe kroz izmjene Izbornog zakona.
"U kome (zakon) postoji sasvim dovoljno prostora da se zaštiti vitalni interes hrvatskog naroda, da ne budu preglasavani kao što se to desilo dva puta sa izborom Željka Komšića za hrvatskog člana bh. Predsjedništva", izjavio je Vukota Govedarica, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS).
O Rezoluciji za Bosnu i Hercegovinu danas će glasati poslanici Evropskog parlamenta. Ovaj dokument je uz amandmane, prije 15 dana usvojen u Spoljno-političkom odboru EP.
slobodnaevropa.org
|
