Pripreme za obilježavanje hrvatskog ulaska u Europsku uniju su u punom zamahu. Premijeru Zoranu Milanoviću je u Bruxellesu već izrečena dobrodošlica, a predsjednik Ivo Josipović i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić su u Zagrebu uputili važne poruke hrvatskim građanima, ali i svijetu.
Na početku drugog dana summita europskih čelnika u petak u Bruxellesu, nepuna tri dana pred hrvatski ulazak u Europsku uniju, predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy poželio je Hrvatskoj i hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću - koji za tri dana postaje članom tog najvišeg tijela Europske unije - dobrodošlicu.
„Htio bih uputiti posebnu dobrodošlicu našem kolegi Zoranu Milanoviću, hrvatskom premijeru. Za dva dana, u nedjelju navečer, u ponoć, Hrvatska će službeno postati članica Europske unije. To je doista povijesni trenutak, za vašu Vladu, za građane vaše zemlje. Uvijek ste bili Europljani, sad ste punopravna članica naše Unije. Vaš ulazak sada kad vaši susjedi poduzimaju hrabre korake na istom putu nakon nedavne ratne prošlosti sve nas za ovim stolom podsjeća na temeljnu svrhu Europe: živjeti zajedno u blagostanju i miru“, rekao je predsjednik Europskog vijeća.
Po završetku sastanka svi su premijeri popili po čašu hrvatskog pjenušca dopremljenog posebno za ovu prigodu u Bruxelles.
Pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji 1. jula još jedna je prekretnica u izgradnji ujedinjene Europe i dokazuje da je europska perspektiva realnost ako se provedu potrebne reforme i ispune uslovi, objavila je u petak Europska komisija.
"To je također svjež dokaz transformacijske moći EU: rastrgana ratnim sukobom prije samo dva desetljeća, Hrvatska je danas stabilna demokracija sposobna preuzeti obveze članstva u EU-u i prihvatiti standarde EU", kaže se u priopćenju Europske komisije.
"Pristupanje Hrvatske dokazuje da je europska perspektiva realnost za one zemlje koje su čvrsto predane programu EU. Jasan je to signal za regiju: EU ispunjava svoje obveze ako se provedu potrebne reforme i ispunite uslove", dodaje se.
"Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji povijesni je događaj, koji zemlju vraća tamo kamo i pripada, u srce Europe. Radujem se doprinosu Hrvatske Uniji koji će biti priča o uspjehu – na dobrobit Unije, hrvatskog naroda i jugoistočne Europe u cjelini", izjavio je tim povodom predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.
„Pozdravili su nas, održali smo kratke govore, na kraju je bila i zdravica uz jedan hrvatski pjenušac za koji sam izričito naglasio da nije šampanjac, da nas ne bi tužili jer nemamo pravo na uporabu regionalne marke, a sve ostalo bilo je radno. To su sati i sati rada isprepleteni sa kratkim trenucima veselja, i tako će biti ubuduće", kazao je premijer Zoran Milanović.
„Hrvatska ulazi u Europsku uniju spremnija nego drugi, a za prilagodbe i privikavanja imat ćemo otprilike 12 sati“, kazala je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić na svečanosti povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.
„Sa svim poteškoćama koje se pojavljuju, dvije trećine građana ove zemlje i dalje smatra da je - bez obzira što nema euforije – Europska unija i dalje okvir koji nam daje najviše šanse da mi sami – ako imamo u prvom redu pameti, a onda i snage - uredimo ovu državu da ona postigne onaj cilj koji je po mom mišljenju apsolutni cilj svake države: da bude na usluzi svojim građanima i da funkcionira tako da oni lakše i bolje žive“, naglasila je Pusić.
Govoreći o budućim odnosima sa susjedima na jugoistoku Europe, ministrica je kazala kako Hrvatska ulazi sa zadatkom u Europsku uniju, zadatkom koji Hrvatskoj daje i dodanu vrijednost:
„Hrvatska ulazi sa zadatkom da da ključni doprinos stabilnosti jugoistočne Europe, regije koja je u povijesti Europe često bila nukleusom ili onom točkom iz koje se razvijala nestabilnost ili destabilizacija Europe", kazala je Pusić.
Dolazi veliki broj državnika
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović naglasak je u svom izlaganju stavio na europejstvo i europsku Hrvatsku:
„Pravda koju tako često zazivamo bolje će stanovati u europskoj Hrvatskoj, ja sam u to uvjeren. I mislim da ta ideja pravde, socijalnog balansa, socijalne pravednosti o kojoj vrlo često govorimo, koja vrlo često nedostaje, u Europskoj uniji stanuje danas više nego kod nas“, poručio je Josipović.
Umirovljeni general Ante Gotovina u razgovoru s rabinom Lucijanom Mošom Prelevićem. Foto: Enis Zebić Dodajmo da je na svečanosti u Hrvatskoj akademiji
znanosti i umjetnosti bio i umirovljeni general Ante Gotovina, koji je sjedio u drugome redu, između zagrebačkog rabina Lucijana Moše Prelevića i predsjednika državnog Savjeta za nacionalne manjine, predstavnika židovske manjine Aleksandra Tolnauera.
U petak je koordinator svečane proslave hrvatskog ulaska u Europsku uniju Tomislav Saucha iznio konačne podatke o stranim gostima:
„Dakle, imamo 15 predsjednika država, 3 predsjednika parlamenta, 13 predsjednika vlada, 12 prvih potpredsjednika vlada, 7 ministara vanjskih poslova i na ostalim razinama 20 visokih gostiju, dakle ukupni broj stranih gostiju do sada je – 170!“
Pripreme za proslavu u nedjelju popodne traju svugdje po Hrvatskoj, a širi centar Zagreba – gdje će se i održati središnja manifestacija – zakrčen je opremom i vozilima. Po cijeloj Hrvatskoj bit će koncerata, bit će priredbi, u strogom centru Zagreba u nedjelju će ugostiteljski objekti biti zatvoreni, ali će svugdje drugdje raditi – cijelu noć.
Naravno, nije moglo proteći sve savršeno, pa posljednji radni dan Sabora protječe u izglasavanju zakona kojim se važenje europskog uhidbenog naloga ograničava na razdoblje nakon 2002. godine. Time se – tvrde oporbe i mediji - štiti jednog od šefova hrvatske UDB-e u osamdesetima Josipa Perkovića, za kojim je Njemačka izdala tjeralicu i raspisala nagradu od 12.000 eura zbog naređivanja i organiziranja ubojstva jednog hrvatskog emigranta 1983. u Njemačkoj.
Perković je iza 90-te bio blizak suradnik Franji Tuđmanu i potom Stjepanu Mesiću, a njegov sin je sada Josipovićev savjetnik za nacionalnu sigurnost.
Iako je Europska komisija izričito podsjetila kako je u hrvatskim pristupnik pregovorima s Europskom unijom ispregovarano da nema nikakvih datumskih ograničenja, socijaldemokratska većina u Saboru danas je izglasala da europski uhidbeni nalog vrijedi tek – za razdoblje nakon 2002.
