U nedjelju se u Hrvatskoj održavaju lokalni izbori. Na 6.658 biračkih mjesta hrvatski građani biraju župane i zamjenike župana, gradonačelnike i načelnike općina, kao i članove županijskih skupština, gradskih i općinskih vijeća.
Pred izbore je predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin poručio građanima: „ Iziđite na izbore, preuzmite odgovornost, odlučite!“
Ovogodišnje lokalne izbore karakterizira najkraća do sada izborna kampanja i najveći do sada prijavljeni broj kandidata za izvršne funkcije i mjesta u predstavničkim tijelima. Za župane, gradonačelnike i načelnike općina kandidira se 2065 građana, a za mjesta u predstavničkim tijelima prijavilo se 53. 473 kandidata.
Birališta su otvorena u 7 ujutro, i zatvaraju se u 19 sati. Kako je na svakom od birališta birački odbor od 10 članova, samo na biračkim mjestima na današnjim izborima angažirano je 66.580 ljudi. Glasati se može sa važećom osobnom iskaznicom, a tko je nema, može otići u svoj matični ured koji je otvoren cijeli dan i tamo izvaditi potvrdu s kojom može pristupiti glasanju.
Izbori se održavaju godinu i po nakon parlamentarnih izborima na kojima je pobijedila koalicija lijevog centra, i koja je nastavkom gospodarske stagnacije, recesije i gubljenja radnih mjesta razočarala velik broj hrvatskih građana. Tako da većina analitičara najavljuje da će socijaldemokrati kao glavna stranka vladajuće koalicije biti u nekoj mjeri „kažnjeni“ na ovim izborima, ali neki dodaju da je nešto slabiji rezultat vladajućih na lokalnim izborima u sredini mandata pravilo, a ne iznimka.
Sa druge strane, ovi se izbori održavaju nešto više od mjesec dana nakon prvih izbora u Hrvatskoj za članove Europskog parlamenta, koji su ocijenjeni kao svojevrsni „comeback“ i dokaz oporavka HDZ-a. Procjena je i da će ovi izbori biti svojevrsni test za Hrvatske laburiste – Stranku rada, stranku koja oštrom retorikom nastoji privući razočarane glasače vladajuće koalicije lijevog centra.
Medijski, ali i simbolički najvažnija će biti bitka za desetak najvećih hrvatskih gradova, i tu su se najveće stranke i najsnažnije angažirale. Socijaldemokrati će u Zagrebu nastojati oboriti svog disidenta, kontroverznog dugogodišnjeg gradonačelnika Milana Bandića, koji se ne planira maknuti s te funkcije,. a socijaldemokrati i HDZ u Splitu jurišaju na gradonačelničku fotelju još kontroverznijeg nezavisnog Željka Keruma, koji se i sam kandidirao za još jedan mandat. Bit će zanimljivo i na razini Splitsko-dalmatinske županije, gdje je jedan od najperspektivnijih kandidata umirovljeni katolički svećenik Ivan Grubišić, kojeg HDZ optužuje da je „zec“ socijaldemokrata.
Kada se radi o izvršnim funkcijama, glasanje se obavlja u dva kruga. Naime, ako nijedan kandidat za župana, gradonačelnika ili načelnika općine ne dobije više od 50 posto svih izišlih glasača, dva kandidata sa najvećim brojem glasova ulaze u drugi krug. Izravno biranje župana, gradonačelnika ili načelnika općine uvedeno je pred prethodne lokane izbore u Hrvatskoj 2007. godine.
Kod glasanja nacionalnih manjina, one će za svoje zamjenike župana, gradonačelnika i načelnika općina glasati po novim pravilima. Naime, pripadnici manjina će glasačke listiće za svoje predstavnike dobivati samo na svoje traženje. Bira se ukupno 74 manjinska zamjenika župana, zamjenika gradonačelnika i zamjenika načelnika općina u onim sredinama gdje pojedina manjina ima dovoljnu zakonom propisanu zastupljenost. U tim jedinicama će pravo glasa imati 190.110 pripadnika nacionalnih manjina.
Kampanja za ove izbore bila je obilježena ratom plakatima, obiljem grubih riječi i - kako navode mediji - ucjena gdje se glasanje za ovog ili onog kandidata stavljalo kao uvjet za radno mjesto, dobivanje neke dozvole i slično, a dokaz će biti fotografija glasačkog listića mobitelom i slično. Ako takvi slučajevi ucjene dođu pred sud, bit će zanimljivo pratiti razvoj situacije, jer su kazne doista rigorozne.
