Republika Srpska je u prošloj godini ostvarila rekordan izvoz hrane, pića i duvana i ostvarila rekordnu pokrivenost uvoza izvozom u ovom sektoru u kojem leži jedan od najvećih razvojnih potencijala.
Vrijednost izvoza u ovom sektoru iznosila je u prošloj godini 199,4 miliona maraka. Uprkos rekordnom izvozu uvoz u ovoj oblasti je i dalje višestruko vredniji i u 2012. godini je njegova vrijednost dostigla 724,8 miliona maraka.
Ozbiljno povećanje izvoza uz neznatan rast uvoza lani je dovelo do smanjenja trgovinskog debalansa u ovom sektoru i rekordne stope pokrivenosti uvoza izvozom od 27,5 odsto, piše "Glas Srpske".
Proizvodi iz RS i dalje su najprisutniji na tržištima Hrvatske, Srbije i drugih zemalja CEFTA. Značajan dio izvoza otpada i na zemlje EU, dok proizvodi iz RS završavaju i u SAD, Kanadi, Rusiji, pa čak i u Australiji. S druge strane, najviše uvozimo iz Srbije, Hrvatske i ostalih zemalja obuhvaćenih sporazumom CEFTA.
Sekretar Udruženja poljoprivrede, vodoprivrede, ribarstva, prehrambene i duvanske industrije pri Privrednoj komori RS Slavko Stevanović kaže da je nastavljen višegodišnji trend bržeg rasta izvoza od uvoza i da je to ohrabrujuće.
- Najveći izvoz ostvaren je kod mlijeka, prerađevina voća i povrća i konditorskih proizvoda. Najveći uvoz zabilježen je kod žitarica, pića i stočne hrane, a to su uz promet živih životinja, mesa i mesnih prerađevina izvori najvećeg debalansa - istakao je Stevanović.
Iako stopa pokrivenosti uvoza izvozom raste, ona je i dalje značajno ispod vrijednosti u zemljama regiona. Srbija u pomenutom sektoru ima stopu pokrivenosti uvoza izvozom od 206,9 odsto, a Hrvatska 56 odsto.
- Takođe, pokrivenost uvoza izvozom u ovoj oblasti je još manja i u odnosu na našu ukupnu prerađivačku industriju - rekao je Stevanović.
On procjenjuje da će zbog vremenskih neprilika i smanjenja stočnog fonda u ovoj godini doći do pada izvoza i povećanja uvoza.
- Ukupno stanje u ovom, kao i u drugim granama privrede, zavisiće od toga u kojoj mjeri će biti realizovani zahtjevi privrednika za stvaranje boljih uslova privređivanja. Oni se, prije svega, odnose na blagovremeno stvaranje uslova za izvoz proizvoda životinjskog porijekla u Hrvatsku i zemlje EU, zaštitu domaće proizvodnje, uvođenje "plavog" dizela, niže stope PDV-a na repromaterijale i osnovne životne namirnice i povoljnije uslova prodaje u trgovačkim lancima - istakao je Stevanović.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac kaže da je poljoprivreda, iako u teškom stanju, nosilac privrede i da to vlasti konačno moraju da shvate, a posebno u Sarajevu gdje se donose ključne odluke za ovaj sektor.
- Vlast nam mora obezbijediti bolje uslove za proizvodnju, ali i da nas zaštiti od uvoza. Tražimo da se vrši potpuna kontrola hrane kako uvozne, tako i domaće i da na naše tržište ide isključivo ono što je najbolje - naglasio je Usorac.
On je istakao da je sramota da se u budžetu BiH ne može izdvojiti 20 miliona maraka za "plavi dizel" za poljoprivredu.
- Bruka i sramota je da mi oremo zemlju sa gorivom koje košta 2,5 maraka po litru. Kada bi uvažili naše preporuke u idućih tri do pet godina, BiH bi mogla sasvim drugačije da izgleda, a u poljoprivredi bi mogao da bude zaposlen značajan broj ljudi - naglasio je Usorac.
On je istakao da se proizvodnja mlijeka u RS iz godine u godinu povećava, te da izvoz raste čak i u Hrvatsku, koja nije baš naklonjena proizvođačima iz RS.
- U ovoj i idućoj godini povećaćemo proizvodnju mlijeka za još deset do 15 odsto - naglasio je Usorac.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da je ekonomska kriza značajno uticala na pad kupovne moći u RS zbog čega domaći proizvođači moraju tražiti nova tržišta, ali i smanjiti kupovinu robe iz uvoza.
- Izvoz je sve atraktivniji, jer je sigurnija naplata. Pozitivni trendovi u izvozu hrane i pića treba da dobiju podršku vlasti, prije svega, kroz smanjenje opterećenja izvoznika. Ovo je dobar način da se učini nešto pozitivno jer smanjujemo spoljnotrgovinski deficit i ojačavamo prerađivački sektor - rekao je Pavlović i dodao da je ovo strateška oblast koju bi trebalo podsticati.
Stevanović je rekao da rezultati u spoljnotrgovinskoj razmjeni i proizvodnji u prehrambenoj industriji nisu praćeni ni dobrim finansijskim rezultatima proizvođača.
- Kao i u drugim granama privređivanja, finansijski rezultati u prošloj godini su nepovoljniji nego u 2011. godini. Uz razloge koji se odnose na cijelu privredu, kao što su povećanje finansijskog opterećenja preduzeća, veća nelikvidnost i skupi bankarski krediti, u proizvodnji hrane, pića i duvana postoje i dodatni razlozi, kao što su manji podsticaji u odnosu na zemlje u okruženju i EU, loši uslovi za izvoz proizvoda životinjskog porijekla u zemlje EU, izostanak mjera zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza, nepovoljniji sistem PDV-a u odnosu na druge zemlje i veći problemi u saradnji sa trgovačkim lancima - naglasio je Stevanović.
