Vrtoglavi rast cijena i pad životnog standarda doveli su do toga da, prema zvaničnim podacima, u Republici Srpskoj živi više od 40 odsto siromašnog stanovništva, dok se petina nalazi na donjoj granici siromaštva, i sa tri konvertibilne marke dnevno nije u stanju da zadovolji ni osnovne životne potrebe.
Sindikalna potrošačka korpa u RS za decembar 2012. godine, iznosila je 1.854,45 KM, a prosječna neto plata od 818 KM pokrivala ju je sa 44,11 odsto, podaci su Saveza sindikata RS.
Najviše novca u decembru porodice u Srpskoj izdvajale su za nabavku prehrane 695,15 KM, troškove stanovanja i komunalnih usluga 560,30 KM, prevoz 196,70, kupovinu odjeće i obuće 142,90, tekuće održavanje domaćinstva 103,15, za obrazovanje i kulturu 80,25 KM, te za higijenu i zdravstvenu njegu 76 KM.
Stana Matijević, prodavac voća i povrća na banjalučkoj Tržnici, kaže kako je prodaja posljednjih mjeseci drastično pala, i kako skoro niko više ne kupuje voće i povrće na kilogram, već na komad.
- Vi meni možda nećete vjerovati, ali ljudi nemaju novca za kilogram krompira. Sve se uzima na komad - dva krompira, jedan luk, jedna šargarepa. S druge strane, voće je postalo pravi luksuz i skoro da se nikako i ne prodaje. Ljudi uzimaju po jednu jabuku, narandžu, dvije mandarine - kaže Matijevićeva.
Uz Staninu tezgu, povrće prodaje i Elza Čabrilo, koja kaže kako zbog teških uslova i nemogućnosti zarade odbrojava posljednje dane rada na pijaci.
- Mi smo od svog poštenog rada do unazad nekoliko mjeseci uspjevali da preživimo. Hranili smo porodice, školovali djecu, a došlo je vrijeme kada većina razmišlja da napusti rad na pijaci. Nemamo nikakve računice, a uprava Tržnice neće da nam napravi nikakve ustupke, kako bi nam se bar van sezone umanjile obaveze koje smo dužni plaćati - kaže Čabrilova.
Radnik u mesari u banjalučkom naselju Nova Varoš, kaže kako za svog dugog radnog vijeka, ne pamti ovakvu krizu u kojoj ljudi skoro da nemaju mogućnosti da uvrste meso u svoju svakodnevnu prehranu.
- Najviše se kupuju noge i uši, što bi narod rekao - čisto da zamiriše. Kada sam učio zanat 60-ih godina, pa i u godinama nakon toga, bilo je nezamislivo da neko kupi manje od jednog kilograma mesa, dok su danas rijetki oni koji su u stanju da to sebi priušte. Uzima se po 200 grama faširanog mesa, a teletinu koja, recimo, košta 16 KM, skoro da niko i ne kupuje. Najviše se uzima meso na akciji, pri čemu kupci teškog materijalnog stanja uopšte ne obraćaju pažnju na njegov kvalitet, dovoljno im je to što im se pružila mogućnost da kupe par stotina grama mesa za ručak - kaže ovaj radnik mesare.
Prema zvaničnoj statistici, posljednji mjeseci 2012. obilježili su rast cijena poljoprivrednih proizvoda, koji su u tom momentu bili za 8,6 odsto viši nego u istom periodu 2011. godine. Najveći procentualni rast cijena u tom periodu od 14,7 odsto, registrovan je kod žive stoke i živine. Cijene biljnih proizvoda bile su veće za 6,4, a proizvoda od stoke za 9,5 odsto.
Predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti Goran Savanović ističe kako je stanje u ovom sektoru katastrofalno i kako jedini put ka boljem predstavlja revitalizacija privrede u cjelini.
- Jedino rješenje predstavlja ukupni privredni rast, nova zapošljavanja i opšte povećanje standarda, koje bi se odrazilo i na ovaj sektor, a samim tim i unapredilo životni standard ljudi koji obavljaju ovu vrstu djelatnosti. Takođe, država treba da iskoristi sve postojeće instrumente, kako bi se suzbila siva ekonomija i rad na crno, koji nanose veliku štetu životnom standardu trgovaca, ugostitelja i turističkih radnika. Očekujemo veće zalaganje vlasti u narednom periodu i spremni smo podržati svaki korak koji će ići u korist ukupnog privrednog rasta i boljeg života svih radnika u RS - ističe Savanović.
Rakulj: Penzionerima najgore
Predsjednik Udruženja penzionera RS Rade Rakulj kaže kako su penzioneri zasigurno najugroženija kategorija, čiji se najveći dio nalazi na donjoj granici siromaštva.
- Kriza se najviše obila o leđa penzionera, a takvo stanje i ne čudi ako se uzme u obzir da vlasti ovu populaciju varaju punih pet godina. Od dvije vlade smo dobili obećanja da će se penzije povećati za 6 odsto, ali do sada, po tom pitanju ništa nije učinjeno. Od 2008. godine penzioneri najviše ispaštaju i imaju najveći pad životnog standarda - ističe Rakulj.
