Naučnici su otkrili genetsku varijaciju koja ima ogroman utjecaj na ljudski biološki sat i koja može čak i predvidjeti u koliko sati će neko najvjerovatnije umrijeti
Naučnici se nadaju da će se ovo otkriće moći koristiti za određivanje termina u kojima osobe koje su preživjele srčani ili moždani udar trebaju uzeti svoje lijekove za najveću efikasnost ili kada se neki teško oboljeli pacijenti trebaju posebno pratiti.
Tim naučnika iz Sjedinjenih Američkih Država je ovu genetsku varijaciju otkrio sasvim slučajno dok su pokušavali istražiti razvoj Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.
Tokom istraživanja oni su posmatrali obrazac spavanja 1.200 zdravih 65-godišnjaka, koji su svake godine obavljali neurološke i psihijatrijske preglede.
Tokom pregleda oni su otkrili jednu molekulu pored gena nazvanog "Period 1", koji u svojoj bazi ima adenin (A) ili guanin (G).
Tip A je učestaliji i ima omjer od tri naprema dva u odnosu na tip G. Zbog toga što ljudi imaju dva seta hromozoma, svaka osoba ima 36-postotnu šansu da bude tip AA, 16-postotnu šansu za tip GG i 48-postotnu šansu da bude tip AG.
Istraživanje je pokazalo da se osobe sa genotipom AA bude sat vremena ranije od osoba sa genotipom GG, a da genotip AG predstavlja sredinu između njih.
Istraživanje je također pokazalo da osobe sa genotipom AA ili AG u većini slučajeva umiru nešto prije 11 sati ujutro, a da osobe sa genotipom obično umiru malo prije šest sati poslijepodne.
