Iako NASA još uvijek sakriva tačne podatke o tome šta je to Curiosity otkrio na Marsu istina je da su tamo pronađene nezemaljske stvari, ukoliko doslovno tumačimo naslov vijesti koju je svemirska agencija objavila.
Ostavimo li postrance igru reči, uzorci površine tla Marsa pregledani u Curiositiy laboratoriji SAM (Sample Analysis at Mars) iznjedrili su nešto o čemu „čovjek sanja milenijumima", nešto veoma značajno i zanimljivo, prenosi domaći sajt "Astronomija".
John Grotzinger naučnik iz JPL tima koji analizira podatke pristigle sa rovera kaže kako zasad moraju obaviti dodatna istraživanja jer žele biti sigurni šta je tačno rover otkrio. Ukoliko naknadne obrade rezultata i dodatna mjerenja pokažu isto, biće to „potresna vijest za čovječanstvo koja će ući u udžbenike".
Nezvanično se priča kako je Curiosity otkrio veoma jednostavne životne oblike na crvenoj planeti.
NASA je obećala da će izaći s rezultatima čim budu sigurni u to što su otkrili. Dozu antieuforične opreznosti u cijeloj toj priči svakako treba zadržati.
Prvobitne analize prisustva metana na Marsu pokazale su da tog gasa ima u atmosferi (on posredno ukazuje na postojanje bioloških, životnih procesa), kasnija mjerenja su to opovrgla.
Moguće je da su uređaji i instrumenti „uhvatili uzorke" iz laboratorija odnosno okruženja kojem je rover bio izložen još na Zemlji pa sada treba proći nekoliko ciklusa upotrebe istih kako ne bi bilo sumnje u vjerodostojnost rezultata. Plus za mogućnost da je na Marsovom tlu otkriven život svakako je i informacija kako Marsova atmosfera, ma koliko bila razrijeđena, ipak uspjeva da blokira većinu štetnog zračenja sa Sunca i iz svemira pa bi tamo život kakav znamo na Zemlji (uključujći i čovjeka, gledano na nivou radijacije) mogao opstati.
Iz naučnih krugova zasad se skeptično gleda na otkriće života.
Prije će biti riječ o još jednoj potvrdi da tamo postoji organska materija koja može podržavati životne strukture, ali to ne znači automatski i da ima života. Sa druge strane ne smijemo zaboraviti i činjenicu kako je rover u svojevrsnoj medijskoj krizi pa ovakve informacije plijene pažnju (čitaj: opravdavaju novac za takve misije).
Ipak, ako i kada budemo nedvosmisleno dokazali kako na Marsu (ili negdje drugdje van Zemlje) ima života to će imati velike društvene reperkusije na društvo, od religija nadalje.
Utvrđen je protokol kome bi se takve informacije najprije podijelile i da li bi se, odnosno kada bi se i kako sa njima izašlo u javnost.
Takođe bi, npr. hrišćanske crkve u slučaju neoborivog dokaza života van Zemlje morala promijeniti svoje „tvrđenje kako je Bog dao jedinstven život na Zemlji u to da je taj isti svevišnji dao jedinstven život i na drugim svjetovima".
U svakom slučaju nadajmo se kako je Curiosity otkrio nešto zaista važno za svakoga od nas, a ne samo za naučnike.
Možda bi upravo otkriće vanzemaljskog života dovelo do istinskog životnog duha u ljudska stvorenja u vremenu kada osim novca i položaja više ništa nije važno.
