|
Osuđenici u foteljama načelnika/Glasačka logika u BiH: Jedi hljeba, al podrži 'svoje'
izvor: rse foto: rfe 05.10.2016
Osuđenici u foteljama načelnika
Petorica kandidata, izabranih za načelnike na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini, su osuđivani, optuživani ili je protiv njih vođena istraga u vezi sa krivičnim djelima ratnih zločina, kriminala i korupcije. Analitičari kažu kako se ne radi samo o odsustvu etike i morala ljudi koji su prihvatili kandidaturu, već i strankama koje su ih predložile na tu funkciju.
Jedan od onih koga je sud osudio prvobitno na 20 godina, a potom preinačio kaznu na 15 godina zatvora je Fikret Abdić. On će u naredne četiri godine obnašati funkciju načelnika u Velikoj Kladuši. Abdić je odslužio dvije trećine kazne i iz zatvora u Puli je pušten 2012.
Podsjetimo, osuđen je zbog ratnog zločina počinjenog na području Bosanske Krajine od 1993. do 1995. godine.
Za Edina Ramulića iz prijedorskog udruženja "Izvor", kandidovanje i uopšte izbor ljudi koji su osuđeni za ratni zločin nije iznenađenje, tim prije, jer, kako kaže, ti ljudi već godinama obnašaju i neke druge pozicije u lokalnoj vlasti, a neki su i čelni ljudi pojedinih institucija.
"Čak, evo u Prijedoru, su isturena dvojica odgovornih za ratne zločine tamo gdje jedini kontakt traumatizirane žrtve imaju sa institucijama, a to su Centar za socijalni rad i Odjeljenje boračko-invalidske zaštite, gdje treba da ostvare prava. Znači, svi ti ljudi su cijelo vrijeme tu. To kada ih neko kroz izbore pokaže je u stvari da se podsjetimo da je Bosna i Hercegovina prepuna situacija da ljudi koji su imali priliku da krše ljudska prava, da čine teške ratne zločine i da ne budu procesuirani, budu nagrađeni kroz različite funkcije", navodi Ramulić.
Fikret Abdić jedan je od 50 kandidata za načelničke funkcije koji su osuđivani, optuživani ili je protiv njih vođena istraga u vezi sa krivičnim djelima ratnih zločina, kriminala ili korupcije.
Petorica sa pravosnažnim osudama su osvojili mandat na lokalnim izborima u nedjelju.
Među njima je i aktuelni i budući načelnik Ilidže kod Sarajeva Senaid Memić. On je krajem 2005. optužen za krivično djelo ometanja pravosuđa, jer je vrijeđao sudiju koji je izrekao presudu njegovom sinu za neovlašteno držanje oružja. Osuđen je na četiri mjeseca zatvora, ali je naknadno pomilovan.
Nema polaganja računa
Sociolog Jusuf Žiga kaže kako se u ovom, ali i drugim slučajevima ne radi samo o odsustvu etike i morala ljudi koji su prihvatili kandidaturu, već i strankama koje su ih predložile na tu funkciju. Sve je to posljedica, navodi Žiga, "toga što političke partije nikome ne polažu račune, ali još je poraznija nedoraslost ovdašnjeg čovjeka koji za takve ljude glasa".
"Tu se nikada ne mogu složiti sa onima koji smatraju i stalno govore kako u Bosni i Hercegovini ne valjaju političari, a dobar je narod ili dobri su građani. To je, naprosto, nemoguće", poručuje Žiga.
Više od dvije decenije od završetka rata građani Bosne i Hercegovine, odnosno polovina onih koji izađu na izbore, glasali su za, primjerice, Miroslava Kraljevića u Vlasenici koji je proglašen krivim za otmicu, jer je prije šest godina kidnapovao odbornika Lazu Vidakovića, i 12 dana ga držao u zatočeništvu u Srbiji.
Ili, naprimjer, izabran je Radenko Banjac, koji je proglašen krivim zbog zloupotrebe položaja, kao i Emir Bubalo, koji ima presudu za prevaru u službi.
Za profesora na mostarskom Sveučilištu Milu Lasića, sve je objašnjivo, jer Bosna i Hercegovina srlja ka svome dnu.
"Nije riječ samo o odgovornosti vođa, njihova je primarna, ali sekundarna odgovornost je i na građanima koji se inate jedni sa drugima i jedni drugima uinat biraju, ako treba, i najgore među nama samo da bismo pokazali tko je u stvari ovdje bio u pravu u posljednjem ratu, ili posljednjim ratovima",zaključuje Lasić.
Glasačka logika u BiH: Jedi hljeba, al podrži 'svoje'
Prema preliminarnim, nepotpunim i nezvaničnim rezultatima Centralne izborne komisije, na lokalnim izborima najviše mjesta načelnika opština dobili su u Federaciji BiH zajednički kandidati Stranke demokratske akcije (SDA) i Saveza za bolju budućnost (SBB), te kandidati Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH). U Republici Srpskoj većinu mjesta načelnika opština dobili su kandidati Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Koalicija SDA-SBB dobija 33 načelničke pozicije, što je 12 mjesta manje u odnosu na izbore 2012. godine. Međutim, ova je koalicija izgubila u Zenici, Visokom, Goraždu, Bihaću, Lukavcu, Varešu, Zavidovićima, Bužimu, Vitezu, Maglaju i Kalesiji.
U Republici Srpskoj je SNSD osvojio 33 načelničke pozicije, što je čak 11 više nego prije četiri godine, dok je opozicioni Savez za promjene u RS-u najveći gubitnik lokalnih izbora.
Oni su, pored ostalog, izgubili gradonačelnika u Banjaluci, Trebinju i Palama. Kandidat Srpske demokratske stranke (SDS), članice Saveza za promjene, pobijedio je u Doboju, a vjerovatno i u Bijeljini.
Socijaldemokratska partija (SDP) je dobila mjesta načelnika u Tuzli, Gradačcu, Gračanici, Ključu, Bosanskoj Krupi, Maglaju, Živinicama i Lukavcu.
Za Srebrenicu je obrađeno 77,78 posto biračkih mjesta. Mladen Grujičić dobio je 67,96 posto, a aktuelni načelnik Srebrenice Ćamil Duraković 31,76 posto glasova.
U Velikoj Kladuši sa 86,15 posto obrađenih biračkih mjesta najviše glasova - 48,61 posto - dobio je osuđeni ratni zločinac Fikret Abdić.
Za Banjaluku je obrađeno 91,04 posto biračkih mjesta. Igor Radojičić (SNSD) dobio je 56,83 posto glasova, a Dragan Čavić 39,78 posto.
U svim opštinama Kantona Sarajevo načelnička mjesta su osvojili kandidati SDA-SBB, osim u Starom Gradu, gdje je najviše glasova na 73,91 posto obrađenih biračkih mjesta dobio nezavisni kandidatIbrahim Hadžibajrić - 55,91 posto.
Centralna izborna komisija BiH objavila je je i rezultate lokalnih izbora za općinska vijeća.
Ispunili samo tri posto obećanja
Rezultati lokalnih izbora u BiH za većinu analitičara nisu iznenađenje, s obzirom na atmosferu koja je stvarana tokom predizborne kampanje i na stabilno biračko tijelo velikih poltičkih stranaka, odnosno njihovu spremnost da se postroje iza lidera nacionalnih stranaka.
Pa ipak, Esad Bajtal se pita kako je moguće da oni koji su BiH doveli u svekoliku krizu, budu pobjednici lokalnih izbora?
"Kako je moguće da ponovo vlast dobiju isti oni koji su zemlju doveli na poziciju pretposljednje, odnosno najjadnije zemlje na svijetu. Ispod nas je samo Venecuela. Kako je to moguće!? Da li još neko u svijetu, neka vlast, može nakon takve propasti društva i zemlje dobiti ponovo povjerenje naroda?! Povjerenje naroda u situaciji kada imate 50 posto građana na ivici siromaštva i još 30 posto građana ispod granice siromaštva, dakle – apsolutno siromaštvo, apsolutna propast. Je li logično da isti ti ljudi koji su proizveli tu propast ponovo dobiju izbore?", pita Bajtal.
Esad Bajtal: Gdje je tu logika?
"Zbog svog nerada, zbog propasti, zbog svega što su nam napravili", konstatuje Bajtal, "oni logički nisu mogli dobiti izbore".
"Ako su ih građani izabrali onda to govori o stanju uma javne svijesti. Ja spadam u one koji misle da je bilo manipulacija, prevare, izbornog inženjeringa. Godine 2010. ova je ista garnitura - koja je i 2014. dobila izbore, i sada, 2016. – dala 1.941 obećanje. Ispunili su samo 48 obećanja, ni tri posto! Pa je li moguće logički, statistički, je li po pravilima zdravog razuma moguće da isti ti ljudi dobiju izbore!? E, to je priča o izborima, o rezultatima ili njihovoj valjanosti", kaže Bajtal.
Dodik ih uvukao u igru
U RS ali i u Federaciji, osim SDP-a, koji je kroz nekoliko novoosvojenih načelničkih pozicija najavio uticajniji povratak na političku scenu, opozicija je doživjela debakl, što analitičarka Svetlana Cenićkomentariše ovako:
"Ja sam govorila i ranije – da opozicija u RS pravi kardinalne greške što pušta da ih Milorad Dodik i SNSD uvuku u svoju igru. Konstantno su se branili i dokazivali da nisu izdajnici, zatim bili – moram upotrebiti taj izraz – navučeni na ovu priču o referendumu, a onda, kad su izašli na referendum, davali su potpuno različite izjave", podsjeća Cenić.
Ne može se, dodaje Cenić "Mislim da se ne može igrati igra na stranom terenu tako što je pripremljena i publika, i igrači, i atmosfera, i pravila igre, zapravo sve je odredio onaj ko je na vlasti".
"Ako se opozicija ne prestroji, ne pročisti, prestane da gura kadrove kojim ljudi mahom ne veruju, ako to ne urade do 2018. godine, nego i dalje pišu 'Bele knjige' koje niko ne čita, bez konkretnih rešenja, i 2018. imaćemo neke referendume, imaćemo, pitanje Srebrenice koje se strašno otvorilo, i onda ćemo na istoj matrici glasati", poručuje Cenić.
Borba za pozicije moći, a ne za ideju
Ozbiljne zamjerke opoziciji u RS ima i komunikolog Mladen Mirosavljević, koji smatra da od momenta kada su postali vidljivi u vlasti na državnom nivou, postali su nevidljivi na entitetskom.
"Tamo gdje su osvojili vlast na prethodnim izborima nisu pokazali ničim da su drugačiji od vladajuće koalicije i da su napravili nešto novo, odnosno nisu dokazali da mogu biti mnogo bolji nego što je to vladajuća koalicija. U Federaciji se SDP malo revitalizovao, ali je Demokratska fronta ostala bez ijednog načelnika", navodi Mirosavljević.
Za njega je ipak najveće iznenađenje uspjeh Fikreta Abdića i incident u Stocu, za koji kaže da će imati posljedice na ukupnu političku situaciju u ovom hercegovačkom gradu.
Direktorica Centra za kulturu dijaloga Sanja Vlaisavljević ističe da Bosna i Hercegovina nema političke opcije koje bi predstavljale oporbu nacionalnim političkim partijama koje, kaže, "traju već preko 20 godina, a kakve su prilike, izgleda da će još trajati".
"Ne samo da je BiH potrebna jaka socijaldemokracija, nego je potrebno da imamo i druge političke uklone. Recimo, u Bosni i Hercegovini nemate čak ni liberale intelektualce, nemate ni liberalnu političku partiju koja bi dala na izborni pladanj pluralizam ideja, koja bi dala ono čime je Bosna i Hercegovina sklona da se onako retorički pohvali, a to multikulturalnost, multikonfesionalnost, itd. Bilo je pokušaja Nermina Nikšića, predsjednika SDP-a da se lijevo orijentirane partije ujedine i zajednički nastupe na izborima, međutim, lideri drugih političkih opcija izvan SDP-a su to odbili, što govori o jednoj vrsti njihove neozbiljnosti i naprosto njihovoj potrebi za pozicijama moći, a ne borbi za ideju", ocjenjuje Sanja Vlaisavljević.
slobodnaevropa.org
|
