Direktorka Kancelarije za saradnju sa dijasporom Slavka Drašković je naglasila da su još ustavno nedefinisan pravni položaj Srba u Crnoj Gori, većinski srpski jezik i ćirilično pismo, ali i da je nesrazmerna zastupljenosti Srba u državnim organima.
"Problemi su i nepostojanje kulturno-prosvetne autonomije, neostvareno pravo na dvojno državljanstvo, nedefinisano pravo na nacionalna obeležja i simbole. Nije rešen ni problem Srpske pravoslavne crkve, zaštita imovine, sveštenstva, poštovanje kanonskog statusa", rekla je Drašković.
Ona je navela da nije definisan status srpskog naroda u Crnoj Gori, pošto Ustav ne govori o srpskom narodu kao konstitutivnom narodu iako on, po poslednjem popisu, čini 28,73 odsto stanovništva.
"Srbi nisu ni nacionalna manjina, jer status nacionalne manjine ima narod koji broji do 15 posto stanovništva. Zakon ne defeniše kakav status ima grupa koja broji više od 15 odsto stanovništva", naglasila je Drašković.
Prema njenim rečima, srpska zajednica smatra da Srbi u Crnoj Gori ne mogu da budu nacionalna manjina i da treba da dobiju status konstitutivnog naroda.
Direktorka Kancelarije za saradnju sa dijasporom je podsetila da se u Crnoj Gori 43 odsto stanovnika izjasnilo da govore srpski jezik, a da 37 odsto govori crnogorski, ali da srpski jezik nije službeni već je u kategoriji kao albanski, kojim govori 5,27 odsto stanovnika ili hrvatski kojim govoro 0,43 odsto.
Kao veliki problem, Drašković je apostrofirala i to što je 2004. godine srpski jezik ukinut u školama i umesto njega uveden maternji jezik, koji je 2011. godine preimenovan u crnogorski jezik.
"Imamo niz pitanja na kojima očekujemo dobru saradnju da počnu da se rešavaju", zaključila je Drašković.
