glavniBanner


www stranac.net
 


 

 

Srbi iz Rusije u pokretu Evroazija

Izvor: novosti online

Datum: 05.11..2013

 

Auto-servis porodice Milanovic u El Pasu

U Rusiji živi najmanje 50.000 Srba, još toliko u okolnim zemljama, Belorusiji, Ukrajini, Moldaviji, Estoniji, Litvaniji, Letoniji, ali i u Kazahstanu, Azerbejdžanu, Kini, Japanu i dvema Korejama. To je svet koji kroz proces integracija može da obezbedi budućnost slovenskim narodima, a posebno Srbima.

Ovako govori Goran Tešić, inženjer iz Moskve, osnivač pokreta Evroazijska Srbija u Rusiji, koji okuplja Srbe iz zemalja Istočne Evrope i njihove prijatelje. Pokret je nastao pod uticajem evroazijskih ideja o integraciji istočnog sveta, veoma popularnih kako u Rusiji, tako i u Ukrajini. I okuplja veliki broj Srba.

- Mi smo prva srpska evroazijska organizacija kojoj je ideološka osnova rusko klasično i savremeno evroazijstvo, kao i srpska misao okrenuta Istoku. U Rusiji imamo vrlo živu aktivnost. Za sada smo stupili u vezu i savezničke odnose sa dve ruske evroazijske organizacije, „Centrom Lava Gumiljova“ koji vodi veliki prijatelj Srba koji je nekoliko puta bio u našoj zemlji i „Mladom Evroazijom“ Jurija Kofnera – kaže Tešić.

Naš sagovornik je nekoliko puta gostovao na ruskoj televiziji kada su tema bila aktuelnih dešavanja u Srbiji i njene evroazijske perspektive. To je, kaže, bilo prvi put da su se srpski Evroazijci čuli u Rusiji.

- Radom u Rusiji stavljamo do znanja da Srbija nije evro - atlanska, već evroazijska zemlja – objašnjava osnivač pokreta Evroazijska Srbija u Rusiji. - Pripremamo okrugli sto na temu „Srpski evroazijski vektor“, a u Beogradu ćemo da održimo i Prvu međunarodnu evroazijsku konferenciju.

Konferencija će biti održana 9. novembra u „Sava centru“, u saradnji sa ruskom državnom institucijom "Rossotrudničestvo". Centralna tema će biti “Evroazijski pokret kao slika budućnosti”. U radu konferencije će učestvovati sedmoro predstavnika pokreta iz Rusije, Ukrajine i Bugarske, kao i četvoro iz Srbije.

Cilj skupa je otvaranje kapije Istoka za narod u Srbiji, jer je Srbija neodvojivi deo Evroazije preko njenog vizantijskog krila.

- Govornici će biti Saži Umalatova, Jurij Kofner, Pavel Zarifulin, predstavnik organizacije "Rossotrudničestvo" Sergej Belous, Rangel Barakov, Natalija Kljajić, Branko Dragaš, Vojislav Vidaković, ataman kozačke stanice "Svetosavska" i Olivera Milin. Tatjana Terzić, analitičar pokreta "Evroazijska Srbija" će sa svojom grupom izvesti performans koji povezuje tradicionalno i moderno kao simbol očuvanja nacionalnog identiteta, a solistkinja Dijana Soleša će izvodi rusku pesmu – kaže Goran Gerovac, član pokreta iz Rusije.

U istoriji savremenih evroazijskih integracija važna činjenica je da su 18. novembra 2011. godine predsednici Rusije, Belorusije i Kazahstana potpisali Deklaraciju o Evroazijskoj ekonomskoj integraciji. Na sastanku predsednika država članica Carinskog saveza u Astani 29. maja 2012. godine odobren je plan rada za pripremu projekta Dogovora o Evroazijskom Ekonomskom Savezu.

Predviđeno je da u aprilu 2014. godine projekat Dogovora bude predstavljen za odobrenje na zasedanju Saveta Evroazijske Ekonomske Komisije. Poslednja etapa u formiranju novog ekonomskog saveza bi trebalo da bude potpisivanje Dogovora, maja iste godine. U drugoj polovini 2014. godine Dogovor o formiranju Evroazijskog Ekonomskog Saveza treba da prođe ratifikaciju u parlamentima država koje su ga potpisale, a 1. janaura 2015. godine Evroazijski Ekonomski Savez treba da počne sa radom.

Goran Tešić, lider sprkog pokreta iz Moskve i Goran Gerovac, član pokreta iz Rusije, smatraju da bi ulazak Srbije u evroazijske integracije bi bio od velikog pozitivnog značaja za Srbiju u političkom i ekonomskom smislu.

dGoran-Tesic

 

 

 

 

 

 

ČLAN KOZAKA

 Tešićje rođen 1967. godine u Smederevskoj Palanci. Završio je Prvu kragujevačku gimnaziju i Elektrotehnički fakultet. Učestvovao u ratu protiv NATO. Živeo oko devet godina u Kanadi, ali se potom preselio se u Rusiju. Član je Centralne kozačke vojske Rusije. Govori ruski i engleski jezik. Otac je dvoje dece.

M.L.

novosti.rs


 

U Rumuniji sve manje Srba

Srpski proizvodi u Beču

Šesti Dani srpske kulture u Pragu

Slavka Drašković u Moskvi

Hilandar u Parizu

Dijaspora je najveći investitor

Dijaspora na Sajmu knjiga

Počeo sedmi OFSET

Umetnost Srbije i Balkana u Švajcarskoj

Pola Balkana u parlamentu Australije

Mesec srpske kulture u Mađarskoj

Srpske bajke na engleskom jeziku

Nedelja srpskog filma u Izraelu

Dani srpske kulture u Rumuniji

BiH, popis i "na reč"

Austrija, ima li mesta za Srbe u parlamentu

Draškovićeva poziva Srbe da izađu na popis u BiH

O penzijama u Beču i Lincu

Bratimljenje Skadarlije i Monmartra

"Kristalna koala" Zdravku Šotri

U čast 1700 godina Milanskog edikta


HTML Comment Box is loading comments...
 

 

Kontakt / Uslovi koriscenja

 

 

[Naslovna] [Servis]