 |
Mediji: Slovenija kupuje bodljikavu žicu/Cerar ne isključuje postavljanje prepreka na granici/U Evropsku uniju oko 800.000 ilegalnih ulazaka/Prve izbjeglice prebačene direktno iz Grčke u Luksemburg
izvor: agencije foto: tanjug 04.11.2015
Mediji: Slovenija kupuje bodljikavu žicu
LJUBLJANA - Slovenačka vlada već je naručila veće količine bodljikave žice radi eventualne zaštite svoje južne granice s Hrvatskom ako bi na njoj ponovo došlo do nekontrolisanog ulaska migranata i izbeglica, što trenutno nije slučaj, pišu danas slovenački mediji, dok vlada to odbija da komentariše.
Bodljikavu žicu koja bi trebalo da prepreči put migrantima na najosetljivijim delovima zelene granice s Hrvatskom Slovenija je kupila u Poljskoj, a u zemlju treba da stigne kroz nekoliko dana, tvrdi ljubljansko "Delo" koje se poziva na neimenovane izvore i upozorava na ćutanje vladinih službi koje informaciju ne žele ni da potvrde, niti da opovrgnu.
Na pitanja o tome da li zaista ima informacija da će Nemačka i Austrija uskoro zatvoriti svoje granice za migrante i da je Slovenija već naručila žičanu ogradu koju bi postavila na svoju šengensku granicu prema Hrvatskoj, premijer Miro Cerar je juče odgovorio dosta neodređeno.
Ponovo je, međutim, istakao da će Slovenija uskoro morati da deluje samostalno ako se izbeglički talas, koji je i dalje veliki, ne počne efikasnije da kontroliše i smanjuje i dodao da ne isključuje posebne mere na granici s Hrvatskom.
"Ako se suočimo s velikim brojem migranata koji ne bi mogli da kontrolišemo, posebno ako Nemačka i Austrija počnu da ograničavaju njihov prijem, bićemo spremni da postavimo ogradu i fiizičke prepreke", naveo je Cerar, ali je objasnio da to ne bi značilo potpuno zatvaranje granice s Hrvatskom, nego bolju kontrolu i usmeravanje izbegličkog talasa koje bi bilo efikasnije nego do sada.
Mogućnost, odnosno nagađanje da bi Slovenija mogla da počne da postavlja "žicu" na granici s Hrvatskom spominje i Slovenački radio, a o takvim spekulacijama piše i ljubljanski dnevni list "Dnevnik", podsećajući da je pre nekoliko dana bodljikavu žicu blizu prelaza Šentilj/Spielfeld postavila Austrija kako bi sprečila nekontrolisani ulazak izbeglica iz Slovenije od kojih su neki, navodno, mimo nadzora ulazili u Austriju.
Za razliku od "Dela", "Dnevnik" navodi kako je po njihovim informacijama Cerarova vlada "mrežu za granicu s Hrvatskom" navodno "već nabavila" i da se nalazi u Sloveniji, spremna da bude upotrebljena svakog trenutka.
Kupovinu žice navodno je bez raspisivanja javnog konkursa realizovao ministar za privredu i turizam Zdravko Počivalšek.
Deo žičane ograde, prenosi Hina, kupljen je od Mađarske kojoj je deo materijala za prepreke na granici ostao, nakon što je zatvorila granicu sa Srbijom, a onda i s Hrvatskom.
O tome da se slovenačka vlada, uprkos svom načelnom stavu da je protiv stvaranja "zidova" u Evropi, zanima za kupovinu većih količina žičane mreže i fizičkih prepreka prvi je pre dve sedmice pisao ljubljanski tabloid "Slovenske novice", ali se vlada na te tvrdnje nije obazirala, niti ih komentarisala.
Pitanja o navodnom planu za postavljenje ograde na granici s Hrvatskom novinari su kasno sinoć postavili i ministru spoljnih poslova Karlu Erjavcu koji je ponovio svoj stav da će Slovenija morati da reaguje na isti način kao Nemačka i Austrija, kao i da postavljanje ograde "nije isključeno".
"Ako Austrija bude zaoštravala svoje mere, na to će biti primorana i Slovenija. Spremni smo na sve scenarije...", poručio je Erjavec.
Cerar ne isključuje postavljanje prepreka na granici
LJUBLJANA - Slovenački premijer Miro Cerar odbacio je kritike da je njegova vlada pokazala nemar i neorganizovanost u migrantskoj krizi i dodao da ne isključuje podizanje prepreka na granici sa Hrvatskom ukoliko bi Nemačka zatvorila granice za migrante.
Cerar je juče istakao da bi, ako bi se dogodilo da Austrija i Nemačka svoje granice za migrante zatvore ili ograniče broj koji će primiti, iste mere, ne isključujući ni postavljanje "tehničkih prepreka" na granici s Hrvatskom, prihvatila i njegova vlada.
"Napor koji Slovenija ulaže u pomoć migrantima vredan je poštovanja, dajemo dobar primer zaštite evropskih vrednosti, ljudskih prava, solidarnosti i ljudskog dostojanstva", kazao je Cerar na konferenciji za novinare u LJubljani.
Kako je prenela Hina, on je naveo da je istina da je bilo nekih lošijih primera, ali da se radilo o izolovanim pojavama i da kao slovenački premijer ne može pristati na to da se oni generaliziraju.
Cerar je rekao da, s obzirom na svoju veličinu, Slovenija migrantima pomaže više nego druge države, zbog čega je zahvalio policiji, vojsci, dobrovoljcima i svim ostalim službama koji brinu za migrantski talas.
Cerar je rekao i da je saradnja sa Hrvatskom u dogovaranju oko migrantskog priliva mnogo bolja nego ranije, ali da ima i prostora da se saradnja popravi.
U Evropsku uniju oko 800.000 ilegalnih ulazaka
Oko 800.000 migranata je ilegalno ušlo u EU ove godine, izjavio je šef pogranične agencije Fronteks Fabris Legeri u intervjuu za nemački list "Bild".
Fabris Legeri je upozorio da priliv migranata verovatno još nije dostigao svoj vrhunac i pozvao evropske države da pritvore one koji ne dobiju azil, kako bi mogli brzo da budu vraćeni u zemlje porekla.
Države EU moraju se pripremiti za činjenicu da "još uvek imamo tešku situaciju pred sobom u narednim mesecima", dodao je Legeri.
Prema navodma Fronteksa, od prošlog meseca, za devet meseci, u EU je ušlo 710.000 migranata, ali je upozoreno da su mnogi ljudi brojani dva puta, prenosi AFP.
Agencija je 13. oktobra rekla, da ista osoba više puta pokušava ilegalni prelazak granice. To znači da veliki broj ljudi koji se broje kad stignu u Grčku, budu ponovo brojani kad uđu u EU kroz Hrvatsku ili Mađarsku.
Prema najnovijim podacima Agencije UN za izbeglice UNHCR, više od 744.000 ljudi preduzelo je opasan put preko Mediterana ove godine, uglavnom prema Grčkoj.
Tokom današnjeg dana će prva grupa od 30 migranata napustiti Atinu i otići za Luksemburg, prema planu EU za preraspodeli izbeglica u 28 držva članica, kako bi se olakšao pritisak na zemlje, kao što su Grčka i Italija.
EU se nadaju da će na taj način biti raspoređeno oko 160.000 ljudi.
Prve izbjeglice prebačene direktno iz Grčke u Luksemburg
Grčka je u srijedu provela prvu relokaciju tražitelja azila sa svojeg teritorija u Luksemburg, u okviru plana EU-a da se smanjiti pritisak na zemlje koje su preplavljene valom izbjeglica.
Šest obitelji iz Sirije i Iraka prebačene su iz Atena u okviru 780 milijuna eura vrijedne dvogodišnje sheme koju financira Europska unija.
Inače, više od 580.000 izbjeglica ušlo je u Grčku ove godine preko njezine dugačke morske granice s Turskom što je Atenu dovelo u teški logistički, financijski i humanitarni položaj.
Grčka je pristala privremeno smjestiti do 50.000 izbjeglica na svom teritoriju ove godine.
k
|
