Deportacija migranata sa grčkih ostrva od 4. aprila/Protest na Lezbosu u znak podrške izbeglicama/Stotine hiljada izbeglica u Libiji čeka odlazak u Evropu, humanitarci odbijaju da učestvuju u primeni sporazuma EU-Turske
izvor: agencije foto: 24.03.2016
Deportacija migranata sa grčkih ostrva od 4. aprila
ATINA - Deportacije migranata i izbeglica sa grčkh ostrva u Tursku počeće 4. aprila i obavljaće je agencija EU za zaštitu granica, Fronteks, saopštio je danas portparol komiteta za izbegličku krizu grčke vlade Jorgos Kiricis.
Deportacije na osnovu međunarodnog sporazuma o izbeglicama počeće od migranata koji nisu tražili azil dok su boravili u prihvatnim centrima u Grčkoj, prenosi AP.
Kiricis je najavio i da će grčka vlada u 20 narednih dana otvoriti izbegličke centre sa 30.000 novih mesta za migrante koji dobrovoljno napuste zonu gde su kampovali na grčko-makedonskoj granici i luku Pireus.
On je dodao da je prioritet da migranti napuste šatorsko naselje kod Idomenija i da nema svrhe da tu ostaju jer je granica prema Makedoniji zatvorena, javio je Rojters.
U Grčkoj se trenutno nalazi oko 50.000 migranata od kojih mnogi žive u izuzetno lošim uslovima, podseća Rojters
Protest na Lezbosu u znak podrške izbeglicama
Demonstranti nose plakate s natpisima "Nema granica" i "Stop deportacijama", dok su lokalne vlasti rasporedile dodatne policijske snage.
Sličan protest održan je u utorak na ostrvu Hios, gde takođe dolaze izbeglice na putu za zapadnu Evropu.
Posmatrači iz Turske stigli su u ponedeljak na grčka ostrva Lezbos i Hios kao pomoć grčkim vlastima za nadlegdanje dogovora EU i Turske o smanjenju priliva izbeglica i migranata u zemlje zapadne Evrope.
Evropska komisija je usvojila uredbu kojom se omogućava da iz Turske u EU bude prebačeno 54.000 izbeglica koje imaju pravo na azil u Evropi, uz već postojeći dogovor o doseljavanju
Grupa migranata koja se trenutno nalazi u Grčkoj organizovala je protestnu šetnju kroz centar Soluna zbog zatvaranja granica.
Grupa migranata koja se trenutno nalazi u Grčkoj organizovala je protestnu šetnju kroz centar Soluna zbog zatvaranja granica.
Demonstranti su nosili vreće za spavanje i prtljag, prenosi ANA.
Migranti su nosili i transparente sa napisima: "Ne koncentracionim logorima nigde i nikada", "Azil i utočišta za izbeglice", "Zatvor za fašiste"...
Oni nameravaju da se zadrže u Solunu do dva dana kako bi podigli svest o važnosti njihovih zahteva za azil, potrebom za utočištem i otvaranju granica kako bi mogli da nastave put u druge zemlje Evrope.
Stotine hiljada izbeglica u Libiji čeka odlazak u Evropu, humanitarci odbijaju da učestvuju u primeni sporazuma EU-Turske
PARIZ/ ŽENEVA- Francuski ministar odbrane Žan-Iv Le Drian ocenio je danas da nekoliko stotina hiljada izbeglica, verovatno oko 800.000, čeka u Libiji odlazak u Evropu. Le Drian je u intervjuu za francuski radio Evropa 1, rekao da u Libiji ima nekoliko stotina hiljada izbeglica i da je broj od oko 800.000 "najrealniji".
"Moramo da sprečimo da krijumčarenje migranata ne ojača džihadiste iz Islamske države jer bi im to bio dodatni izvor finansiranja", rekao je francuski ministar.
Inače, vodeće humanitarne organizacije, među kojima su Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR) i Lekari bez granica odbijaju da učestvuju u primeni dogovora Evropske unije i Turske o kolektivnoj deportaciji migranata.
UNHCR je suspendovao sve aktivnosti u izbegličkim centrima na grčkim ostrvima koji se, kako se navodi, trenutno koriste za pritvor migranata koji će biti vraćeni u Tursku, prenosi britanski Gardijan.
" UNHCR neće učestvovati u primeni sporazuma EU i Turske o izbeglicama, nećemo učestvovati u pritvaranju i vraćanju migranata. Nastavićemo da pomažemo grčkim vlastima da razviju adekvatne kapacitete za prijem izbeglica", izjavila je portparolka UNHCR Melisa Fleming.
Odluci Agencije UN da ne učestvuje u deportacijama migranata pridružili su se i Lekari bez granica, Norveški savet za izbeglice, Međunarodni komitet spasa (IRC) i organizacija Spasimo decu . U odvojenoj izjavi portparolka UNR navela je da ova organizacija "neće dozvoliti da se njihova pomoć instrumentalizuje za masovne deportacije i da oni odbijaju da budu deo sistema koji nema obzira za humanitarne potrebe migranata i izbeglica".
Oni navode da turske vlasti ponekad nasilno vraćaju tražioce azila iz Sirije, Avganistana i Iraka u zemlje porekla. Humanitarci napominju da izbeglicama koje budu vraćene u Tursku neće biti dozvoljeno da rade, što je pravo koje garantuje Konvencija o izbeglicama iz 1951. godine. Zakon koji je usvojen u januaru dozvoljava izbeglicama iz Sirije da pronađu legalno zaposlenje u Turskoj, ali takvi slučajevi još nisu zabeleženi, upozorava Amnesti Internešnal.
|