Prihvatni centri u Makedoniji se pune izbeglicama povratnicima/Amnesti: Austrija krši međunarodno pravo/Crna Gora zatvara granice za izbeglice ako to učine i drugi/Slovenski parlament odobrio korištenje vojnika na granici

izvor: agencije  foto:   beta                                                                                                         23.02.2016

Prihvatni centri u Makedoniji se pune izbeglicama povratnicima

Prihvatni centri u Makedoniji se pune izbeglicama iz Avganistana koje druge zemlje vraćaju nakon uvođenja strožih mera kontrole, prenose makedonski mediji.

Kako navodi portal MKD, uvođenje kvota za azilante i tranzit u nekim zemljama "balkanske rute" pokazuje prve rezultate, pa se sada u centru u Tabanovcima nalazi 700 izbeglica iz Avganistana koji su vraćeni sa hrvatske granice.

Prema nekim informacijama, dodaje portal, još 300 Avganistanaca je na putu za prihvatni centar Tabanovce, koji se nalazi na granici sa Srbijom. Iz Slovenije dolaze informacije da je ta zemlja, saglasno sa dogovorenim kvotama, počela da vraća i izbeglice iz Sirije, navodi MKD i dodaje da je deo od njih već u Tabanovcima.

Istovremeno se na granici sa Grčkom propusna moć smanjuje proporcionalno sa smanivanjem prijema izbeglica na slovenačkoj i hrvatskoj granici.

Informacija da ne mogu da pređu granicu izazvala je nervozu među avganistanskim izbeglicama koji su juče, u velikim grupama, pokušavale da preskoče ogradu i nastave put ka zemljama Evropske unije. Makedonska policija ih je čim preskoče ogradu hvatala i vraćala u Grčku.

Grčka policija je sa improvizovanog prelaza kod kote 59 na makedonsko-grčkoj granici, sinoć autobusima odvezla sve izbeglice iz Avganistana u Atinu, gde se nalazi veliki izbegički kamp.

Prelaz na koti 59 je od jutros, kako prenose mediji, prazan, a tranpsort je dozvoljen samo izbeglicama iz Sirije i Iraka.

Makedonija, prema dogovoru sa zemljama duž "balkanske rute" (Srbijom, Hrvatskom, Slovenijom i Austrijom) propušta samo onoliko izbeglica koliko se propušta na granicama tih zemalja.

Amnesti: Austrija krši međunarodno pravo

Amnesti internešenel kritikuje Austriju zbog dnevnih kvota za prihvat zahteva za dobijanje azila ukazujući da je reč o kršenju međunarodnog prava.

"Imamo kršenje međunarodnog prava", konstatovao je Pacelt.

Austrija je uvođenje kvota obrazložila nedostatkom solidarnosti u EU, posebno po pitanju raspodele tereta izbeglica.

"Zemlja koja može da smesti 2,8 miliona turista godišnje može učiniti više. Neprihvatljivo je prihvatiti međunarodnu obavezu poput Ženevske konvencije i onda kod prve krize obustaviti primenu", kritikovao je Pacelt.

Austrija je od petka, na svojoj južnoj granici ka Sloveniji, počela primenu dnevnih kvota, koje predviđaju prihvat do 80 zahteva za azil dnevno, kao i prolaz do 3.200 izbeglica koje žele da zatraže zaštitu u nekoj drugoj zemlji.

Inače prošle godine je Austrija primila 90.000 zahteva za azil, a vlasti ističu da ove godine ne mogu savladati još jednom toliki broj.

Crna Gora zatvara granice za izbeglice ako to učine i drugi

Taj potez bi, kako je naveo, bio neophodan kako Crna Gora ne bi bila preplavljena migrantima i izbeglicama, rekao je Đukanović za Rojters, a prenela je RTCG.

Britanska agencija navodi da Evropa trpi najveću migrantsku krizu od početka Drugog svetskog rata.

Više od milion migranata je ušlo u Evropsku uniju prošle godine kroz Balkan.

Rojters podseća da Crna Gora nije bila na toj ruti, ali da postoji mogućnost da se to promeni, jer zatvaranje granice Makedonije prema Grčkoj može da natera migrante da u EU krenu preko Albanije i Crne Gore.

Ako evropske zemlje, koje se bore protiv migrantske krize, odluče da otvore granice, onda Crnoj Gori ništa drugo ne preostaje nego da isto to uradi. Ali ako Makedonija zatvori granicu prema Grčkoj, onda bi i Crna Gora morala to uradi”, rekao je Đukanović.

Slovenski parlament odobrio korištenje vojnika na granici

Slovenački parlament odobrio je odredbu Zakona o odbrani kojom se za zaštitu granice može aktivirati redovna vojska s dijelom policijskih ovlasti.

Za to je nakon višesatne rasprave glasalo 69 zastupnika, a protiv je glasalo samo 5 zastupnika opozicione Udružene ljevice .

Vojska će prema najavama vlade moći štititi granicu s Hrvatskom koja je i schengenska granica na mjestima gdje nije postavljena žičana ograda od mogućeg nekontroliranog priliva migranata i njihova prelaska preko tzv. zelene granice te učestvovanje u mješovitim patrolama s pripadnicima granične policije.

Takva su ovlaštenja vojsci dana na tri mjeseca, s mogućnošću daljnjega produženja ako migracijska kriza potraje.

Parlament je u okviru prihvaćenog zakona prihvatio i dopunu koju je tražila opozicija desnog centra, a prema kojoj će nakon mjesec dana angažmana vojske u zaštiti granice morati dostaviti na uvid izvještaj parlamentu o tome kako se zakonska odredba primjenjuje u praksi.

Pretpostavlja se da će na poslovima zaštite granice u tromjesečnom periodu biti angažirano do najviše 800 vojnika.