|
Kakav će uticaj na zemlje Zapadnog Balkana imati priključenje Crne Gore u NATO? Teorija kaže da bi širenje NATO-a trebalo da stvori stabilnije prilike. Međutim, to ostaje samo teorija, dok praksa ukazuje i na moguće drugačije scenarije u regionu.
Da li će ulazak Crne Gore u NATO uticati na povećanje stabilnosti na Zapadnom Balkanu ili će doći do povećanja pritiska Rusije koja se protivi proširenju Alijanse na balkanske zemlje, predstavlja pitanje na koje je svoje viđenje dao predsjednik crnogorske Vlade Duško Marković tokom zvanične posjete Sjedinjenim Državama.
Konstatujući da se radi o prostoru (Zapadnog Balkana) čija je nestabilnost često eskalirala do oružanih sukoba, premijer Marković je rekao da je posljednjih petnaest godina dominantan mir i dobrosusjedski odnosi, ali da postoji određeno nazadovanje. Marković je ocijenio da je prisustvo NATO-a i Evropske unije u regionu najznačajniji faktor za sprječavanje pogrošanja situacije.
"Problemi i dalje postoje, a u posljednje vijeme primjećuje se i određeno nazadovanje. Rusija koja Zapadni Balkan smatra svojom interesnom sferom sve više koristi takvu situaciju da odvrati region od integracionih procesa i podrije podršku evropskim i evroatlantskim vrijednostima. Mnogo je primjera ovakvih pokušaja destabilizacije, a Crna Gora je, na žalost, bila jedan od očiglednijih. Jačanje prisustva i aktivnosti NATO-a i Evropske unije je od ključnog značaja za sprječavanje pogoršanja situacije na Zapadnom Balkanu i ostanak regiona na kursu integracija", konstatovao je premijer.
Da li će se stabilizovati prilike na Zapadnom Balkanu ne zavisi samo od prisustva Sjevernoatlantske alijanse u ovom regionu. Postoji niz drugih faktora koji utiču na stabilnost, kaže vojnopolitički analitičar iz Beograda Aleksandar Radić.
"Jačanje evroatlantskog integracionog procesa na prostoru bivše Jugoslavije u svakom slučaju bi trebalo da predstavlja jednu garanciju stabilnosti i predvidljivosti ponašanja država na prostorima gdje se ratovalo devedesetih godina. I to tako funkcioniše u političkoj teoriji. Na žalost postoji i ona sjenka koja uvijek baca sumnju na sve projekte koje napravi ljudsko društvo. Ipak mi na Balkanu imamo i jaku međunacionalnu mržnju, jak organizovani kriminal, imamo svoje probleme koji do neke mjere mogu da relativizuju uticaj koji integracioni proces može da ostvari u cilju stabilizacije stanja", kaže Radić.
Američko-evropsko-rusko partnerstvo na novim osnovama
Nakon ulaska Crne Gore u NATO ni među ostalim zemljama Balkana ništa više neće biti isto. I one zemlje koje su sada daleko od integracija u Alijansu, moraće da preispitaju svoje stavove, smatra Radić:
"Crna Gora je u NATO, Bosna i Hercegovina bi trebalo da postane članica NATO jer ima uslovni paket akcionog plana za članstvo koji je pripremni proces. A Srbija je vojno neutralna zemlja i za sada ostaje na toj poziciji. Ali sa ulaskom Crne Gore u NATO mislim da je sada Beograd pred situacijom u kojoj će morati da se preispita položaj u kome se nalazi i da se otvori jedna tema koja u priličnoj mjeri neće biti prihvaćena u javnom mnjenju pozitivno. A to je moguće opredjeljenje prema Zapadu, odnosno prema NATO", smatra Radić.
Odgovarajući na pitanje kako će crnogorsko članstvo u NATO uticati na prilike u regionu, geopolitički analitičar Blagoje Grahovac ocjenjuje da, osim pozitivnih trendova, treba očekivati novu proizvodnju sukoba:
"Ulazak Crne Gore u NATO blagotvorno će uticati u budućem vremenu, kako na region tako i na Evropu. Iako će oni koji godinama i decenijama proizvode sukobe i na Balkanu i šire proizvoditi ih u jačem tempu nego do sada. Razlog je zato što su razbijači Jugoslavije, direktni ili iz tih partija, još uvijek na vlasti u ex-Yu državama. Mafije se nikako neće pomiriti sa tim da naš prostor ostave na miru, nego će podgrijavati neprekidno sukobe. Jer ratna psihoza, ratni sukobi i ratna privreda su 'eldorado' za sve mafije", kaže Grahovac.
Kada je riječ o odnosu Rusije prema zemljama Zapadnog Balkana koje još nisu u NATO, Grahovac očekuje novi sporazum i nove odnose na globalnom planu i to između Sjedinjenih Država, Evrope i Rusije u zajedničkoj borbi protiv ključnih globalnih prijetnji. Prema Grahovcu, to će stabilizovati i prilike i odnose na Balkanu.
"Amerika, Evropa i Rusija, a time i NATO uočavaju tri prijetnje po planetu, a posebno Evropu. Neoliberalizam, organizovani kriminal i korupcija sa svojim mafijama i naoružani fanatizam sa juga prijete da ugroze sjevernu hemisferu, a posebno Evropu. Zbog toga će doći do američko-evropsko-ruskog partnerstva na novim osnovama. A zbog toga će Balkan, koji je bio generator problema decenijama i vjekovima, postati štit Evrope", smatra Grahovac.
slobodnaevropa.org
|
