Srbija: Dobiju azil, pa odmah nestanu
Oko 80 ljudi dobilo je azil u Srbiji od 2008, kada je uveden azilni sistem, od čega nešto više od trećine ove godine. Većina njih je do danas, ipak, napustila našu zemlju, delom zato što nisu imali nameru da ovde ostanu duže, ali dobrim delom i zbog toga što za osam godina nisu uspeli da se integrišu. Do 15. decembra nije postojao nijedan akt koji bi im tu integraciju omogućio, mada je ona već godinama predviđena Zakonom o azilu.
Prošle godine, prema podacima Centra za zaštitu i pružanje pomoći tražiocima azila, do početka decembra, 11.706 ljudi izrazilo je nameru da traži azil, od čega je njih 554 i podnelo zahteve. Ostali su izražavanjem namere "kupili" vreme da dobiju neku vrstu pomoći i ne budu deportovani. Njih 226 dobilo je i lične karte za tražioce azila, koje važe pola godine, posle čega se produžavaju.
Kako objašnjava Radoš Đurović, iz Centra, 41 osoba dobila je za osam godina izbegličku zaštitu, odnosno utočište. Ovaj oblik azila daje se na pet godina onima koji su napustili svoje domove jer su im život i bezbednost najdirektnije bili ugroženi. Drugi oblik azila je supsidijarna zaštita, koju je dobilo 38 ljudi. Ona važi godinu dana, posle čega se preispituje, a dodeljuje se onima koji su pobegli zbog nasilja i ratnih okolnosti, ali nisu kao pojedinci bili izloženi pretnjama po život.
- Ovi ljudi dosta dugo borave u Srbiji. I oni, po zakonu, imaju pravo na socijalnu pomoć, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, legalan boravak. Posle devet meseci provedenih kod nas, zakon kaže da imaju pravo i na rad - kaže Đurović.
VIŠEMESEČNA ČEKANjA
U centru za pružanje pomoći tražiocima azila smatraju da bi neki blaži vid integracije trebalo obezbediti svim tražiocima, jer u Srbiji ostaju minimalno tri meseca. Uskoro će to biti mnogo duže, jer Mađarska ne pušta više od 400 ljudi mesečno na svoju teritoriju, a kod nas je oko 7.000 nevoljnika.
Optužnica protiv dvojice Bugara zbog krijumčarenja migranata
ZAGREB - Podignuta je optužnica protiv dvojice bugarskih državljana koji se terete da su kombijem krijumčarili 67 Avganistanaca, od kojih je 35 završilo u bolnici zbog trovanja ugnjen-monoksidom.
Kako javlja Hina, Bugari starosti 43 i 50 godina sumjiče da su 67 migranata prevozili 17. decembra prošle godine bez putnih dokumenata, nakon što je mlađi osumjičeni u Srbiji dogovorio s Avganistancem da će sa drugookrivljenim za 4.000 eura prevesti najmanje 40 avganistanskih državljana kroz Hrvatsku do granice sa Slovenijom.
Teretnim vozilom britanskih oznaka upravljao je 50-godišnjak koji je migrante prevozio u skučenom gepeku, svestan da time ugrožava njihovo zdravlje, objavilo je Državno tužilaštvo na svom sajtu.
Prvoosumnjičeni 43-godišnjak je prema sumnjama tužiteljstva, vozio svoj automobil ispred teretnog vozila kako bi uočio policiju.
Međutim, policija ih je zaustavila i u gepeku pronašla najmanje 35 osoba koje su bile u nesvesti.
Tužilaštvo tereti optužene da su doveli u opasnost živote tih ljudi, dok od suda traži da im produži zatvor zbog opasnosti od bega i ponavljanja kaznenog dela.
Tokom prošle godine, policija je podnela 124 krivične prijave protiv ljudi koji su u zamenu za novac omogućili migrantima protivzakonit ulazak, kretanje i boravak u Hrvatskoj.
|