Nezaposlenost, korupcija, ekonomska kriza i elementarne nepogode najznačajniji su problemi sa kojima se suočavaju građani Republike Srpske, pokazalo je posljednje istraživanje Agencije "Ipsos". Istraživanje je rađeno "licem u lice" na 1.001 ispitaniku u periodu od 13. do 27. maja.
S obzirom na to da su građani na pitanja odgovarali prije i nakon poplava, rezultati o najznačajnijim problemima su različiti, pa je tako nakon poplava 47 odsto stanovništva reklo da je nezaposlenost najznačajniji problem, a prije poplava njih 50 odsto je tako mislilo.
Zanimljivo je i to da je s efektom poplava na pitanje koji su najznačajniji problemi, bez ponuđenih odgovora, čak sedam odsto građana reklo da su to elementarne nepogode, odnosno upravo poplave najznačajniji problem.
Korupciju kao najznačajniji problem ocijenilo je 10 odsto građana u toku poplava, a 11 odsto njih prije elementarne nepogode koja je pogodila RS, dok je njih šest odsto i prije i poslije poplava smatralo da je nizak standard građana najznačajniji problem. Iz istraživanja, a upoređujući podatke sa februarom i oktobrom prošle godine, evidentno je da stagnira broj onih, odnosno njih 50 odsto, koji nezaposlenost smatraju najznačajnijim problemom.
Da su ekonomija i ekonomska kriza najznačajniji problemi smatra sve manje ljudi, pa je tako u februaru 2013. godine mislilo osam odsto građana, dok je u maju svega četiri odsto njih ekonomsku krizu navelo kao najznačajniji problem. Sve više građana u RS smatra da je korupcija najznačajniji problem pa je taj procenat porastao sa osam na 11 odsto u posljednjih petnaestak mjeseci, a slično je i sa kriminalom koji, kao najznačajniji problem, bilježi rast sa tri na pet odsto.
Sonja Stančić, psiholog i istraživački konsultant "Ipsosa", kaže da se već godinama u istraživanjima egzistencijalni problemi pojavljuju kao najznačajniji i to prije svega nezaposlenost i problemi koji to generišu, a to su kriminal i korupcija. "Već dugo vremena u istraživanjima u RS i regiji nezaposlenost nije problem pojedinca, nego je problem cjelokupnog domaćinstva ili negdje i šire familije", kaže Stančićeva. Ona naglašava da s problemom korupcije institucije nikako ne mogu da se izbore na ovim prostorima, i ne samo u RS, nego i u regiji.
Najzanimljivije je da skoro polovina, odnosno 48 odsto ispitanika, smatra da niti jedna politička partija nije u stanju najbolje da riješi gore navedene probleme. Istraživanje "Ipsosa" dotaklo se i toga koja od stranaka najbolje može da riješi navedene probleme, pa je tako njih 17 odsto reklo da je to SNSD, sedam odsto da to može SDS, dok njih po dva odsto smatra da su to DNS i PDP. Samo po jedan odsto građana smatra da su NDP i SP u stanju najbolje da riješe njihove probleme. "To je razumljivo jer partije na vlasti imaju poluge da rješavaju njihove probleme", rekla je psiholog Sonja Stančić.
Isto tako istraživanje je pokazalo da je poslije poplava značajno porastao broj onih koji pesimistički procjenjuju budućnost, dok je četvrtina onih koji smatraju da njima neće biti bolje, ali hoće njihovoj djeci. Gotovo 40 odsto ispitanika smatra da nam na ovim prostorima nikad neće biti dobro, dok je prije poplava njih "tek" 23 odsto smatralo da je to tako.
"Efekat poplava daleko je veća trauma nego što je bio rat. Nama iz struke je to razumljivo jer su poplave kao elementarna nepogoda došle iznenada, u kratkom periodu, i odnijele su ljudima nešto što su sticali u zadnjih 20, 40 ili 60 godina. Nisu imali vremena da se priviknu i samim tim trauma je veća i logično je da će i pesimizam biti veći", naglasila je Stančićeva. Ona je dodala da ovakvi rezultati treba da budu veliko upozorenje i imperativ da se obrati pažnja na psihičko stanje ljudi i vrlo ozbiljno pristupi sanaciji šteta od poplava kako bi se ljudima obezbijedio minimum egzistencijalnih uslova za život.
