Iako su poplave u Srpskoj malo jenjale, građanima i dalje prijeti opasnost od zaraze, čemu doprinose i vlasnici prodavnica garderobe i obuće među kojima mnogi ni po koju cijenu ne žele da se odreknu robe koja je stradala u poplavama i koja je praktično neupotrebljiva.
Oni, kako saznaje Press RS, sa pomenute robe samo šmrkom speru mulj i prljavštinu, nakon čega garderobu suše i vraćaju u radnje i prodaju kao da se ništa nije desilo.
Marija N. iz Banjaluke potvrdila je za ovaj list da ona i njene radne koleginice već danima peru sportsku garderobu koja je poplavljena u magacinima jer im je, kako naglašava, gazda tako naredio.
- Dobili smo direktivu da šmrkovima operemo patike, trenerke, majice i da ih stavimo na sušenje. Kada smo pitale šta će biti sa tom garderobom, objašnjeno nam je da se ona vraća u butike. Zanijemele smo od šoka jer i ptice na grani znaju da to ne sme da se radi. Međutim, nemamo kud nego da ćutimo i radimo! Ne smijemo to ni da prijavimo jer se plašimo da ne ostanemo bez posla. Inspekcije bi morale da su stalno na terenu zato što ovakvih slučajeva ima mnogo, pa čak i kad je riječ o "pranju" određene vrste hrane. Kazne za nesavjesne vlasnike radnji moraju da budu rigorozne pošto je u pitanju zdravlje ljudi, koje nema cijenu. Preživjeli smo pravu katastrofu, pa još treba da se zarazimo zato što neko po svaku cijenu želi da profitira. Još nam je strogo naređeno da o ovome ne smijemo da pričamo. To ne smije da se toleriše - ističe sagovornica Pressa RS.
U Institutu za javno zdravstvo (IZJZ) RS naglašavaju da garderoba koja je došla u dodir sa poplavnom vodom nakon čišćenja i pranja može da se prodaje isključivo ukoliko je kupac jasno informisan o tome u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača RS.
- Mikroorganizmi koje nosi poplavna voda mogu dugo da se zadrže na tkanini, zbog čega je veoma važno adekvatno čišćenje i pranje odjeće i posteljine. Prvo je potrebno očistiti sve nečistoće, a ako postoje naslage blata, ukloniti ih mlazom hladne vode koliko god je to moguće. Nakon toga, slijedi uobičajeno pranje sa dovoljno deterdženta. Za uništavanje mikroorganizama preporučuje se upotreba dezinficijensa kao što je bjelilo za bijele tkanine - ističe za Press RS specijalista higijene i zdravstvene ekologije u IZJZ dr Vesna Rudić Grujić.
Ona dodaje da u ishrani ne smiju da se koriste namirnice koje su bile u kontaktu sa vodom iz poplavnog talasa.
- Ako se takva hrana koristi, moguća je pojava crevnih zaraznih bolesti koje se prenose zagađenom vodom, hranom i prljavim rukama. Dakle, možemo očekivati bolesti koje već postoje u našoj sredini, kao što su zarazna žutica A, dizenterija i prolivi izazvani drugim mikroorganizmima i parazitarne zarazne bolesti - naglašava dr Grujić.
Iz Inspektorata RS poručuju da će ispektori, ako uoče nepravilnosti i tendenciozno kršenje zakona u smislu da pojedinci svjesno ugrožavaju zdravlje stanovništva, preduzimati sve raspoložive kaznene i prekršajne mjere.
- Sve nadležne inspekcije Inspektorata RS, kao i opštinske inspekcije, u skladu sa propisanim nadležnostima, posebnu pažnju u kontrolama usmjerile su na robu koja se nalazi u prometu kako ne bi dolazilo do različitih zloupotreba zbog situacije izazvane poplavama - kaže portparol Inspektorata RS Dušanka Makivić.
Prema njenim riječima, u dijelu nadzora koji se odnosi na hranu, na republičkom i lokalnom nivou na terenu se nalazi oko 60 inspektora za hranu i oko 50 veterinarskih inspektora.
- Apelujemo na građane da prilikom kupovine obrate pažnju na izgled, boju, miris, konzistenciju i druga senzorna svojstva hrane. Ako uoče da je hrana neispravna, da je ambalaža oštećena, da su deklaracije i etikete nejasne ili poderane, slučaj treba da prijave inspekciji uz navođenje tačne lokacije objekta. Na terenu je takođe prisutno i oko 130 tržišnih inspektora koji kontrolišu legalnost prometa robe. Ukoliko zateknu robu koja usljed dejstva poplava više nije u skladu sa standardima, te tehničkim i kvalitativnim normama, inspekcija će zabraniti njeno dalje stavljanje u promet. Cilj je zaštita potrošača na način da se izbjegnu zloupotrebe prodaje određene robe kao nove i vraćanja u promet kroz nelegalne tokove robe koja bude fiktivno uništena i otpisana - kaže Makivićeva.
