glavniBanner
second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button second_button

 

Homepage Übersetzung  

samit222 ekologija ep1
levandovski hrtkovci knjige1 brisel3 djokovic4444444 maraton99

Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second Second

Samo ojačana preuredjena EU može primiti novu članicu, možda i 2025.           

izvor: agencije  foto:                                                                               24.04.2018.

brisel1 

Da bi bila sposobna da primi neku novu zemlju u članstvo, Evropska unija najpre mora iznutra ojačati i produbiti svoje ustrojstvo, naročito zonu evra, a ukoliko uporedo neka država Zapadnog Balkana ekonomskim i političkim reformama stasa za članstvo, nije isključeno da joj se vrata EU otvore možda već 2025.

To su agenciji Beta rekli dobro upućeni zvaničnici u Savetu ministara EU u Briselu, istakavši da će na majskom samitu EU-Zapadni Balkan biti potvrdjen stav da je budućnost zemalja tog regiona u Uniji.

Mada je vrlo izvesno, objasnili su, da će neka nova članica ući sasvim verovatno u drugi, niži stepen ustrojstva i sistema odlučivanja kad se Unija konsoliduje i u zoni evra stvori jezgro, "prvi stepen, brzinu", koje će brže i jedinstvenije napredovati.

Jer, to je od životnog interesa i Unije i kandidata za članstvo, pošto bi iznutra slaba EU, isto kao za članstvo ekonomski i politički nedovoljno pripremljena zemlja-kandidat, samo stvorili nove krupne probleme, što se već videlo na primeru nekih članica koje su ušle u "evropski klub" s velikim nevoljama posebno oko vladavine prava i korupcije.

Ovo iskustvo je izazvalo i veliku podozrivost, pa i protivljenje prijemu novih članica, u javnosti i nekim političkim snagama mnogih zemalja Unije, tako da je nužno i vreme da EU dokaže da je sposobna da primi neku novu zemlju u svoje redove.

Takodje da uveri javnost da će to doneti novu vrednost i dobitak Uniji, ojačati je bezbednosno, otvoriti nova tržišta, a ne "uvoz novih siromašnih rodjaka koji čekaju novac iz zajedničke kase".

Zvaničnici u EU su naglasili da o bilo kakvom zaustavljanju procesa proširenja nema stava unutar Unije, niti će to biti tema zasedanja šefova država ili vlada u junu, iako će oni na dnevnom redu imati proširivanje.

Ali o tome, rečeno je, jeste bilo rasprave na prošlonedeljnom sastanku šefova diplomatija EU, uz opaske Nemačke, Francuske i Holandije da bi jasno moralo da se predoči da Strategija proširivanja na Zapadni Balkan ne jamči automatsko članstvo, da je to "proces koji vodi pridruživanju", i da je nužno da najpre svaka zemlja regiona pojedinačno to opipljivo zasluži po dostignutom stepenu demokratskog, političkog i ekonomskog razvitka.

Zvaničnici u Briselu su ukazali na činjenicu da se o tome već godinama raspravlja u EU i da ni francuski predsednik Emanuel Makron na ulazak novih članica u EU nije stavio "rampu", mada jeste prošle nedelje u Evropskom parlamentu predočio da samo ako preuredi svoje strukture, EU može primiti novu članicu, jer već sve teže funkcioniše i sa sadašnjih 28, odnosno 27 članica, kad iduće godine iz članstva izadje Velika Britanija.

Razumljivo je da su se zbog toga uzbudili vlasti i javnost u regionu, dodali su izvori EU, ali nijedna članica EU, pa ni Francuska, što je posebno objasnio francuski ambasador u Beogradu, se ne protivi ulasku Srbije, recimo, koja zajedno s Crnom Gorom ima najveće izglede da postane sledeća nova članica Unije.

Problem jeste Kosovo, čiju nezavisnost ne priznaje pet članica Unije i za koje i drugi u EU misle da u "približavanju Evropi" ima mnogo problema i teškoća, ali bi očekivani "pravno obavezujući sporazum" o sredjivanju odnosa Beograd-Priština bar formalno otvorio zasad veoma daleki put Kosova ka Uniji.

Funkcioneri u Savetu ministara EU misle da je jedino ostvarljivo i moguće da se uporedo odvija nimalo lak proces preustrojstva i jačanja Unije iznutra očigledno neminovnim stvaranjem "EU u dve brzine", odnosno jezgra oko ekonomski i finansijski osnažene zone evra, uz uporedne evropske reforme kandidata za članstvo na Zapadnom Balkanu.

Oni misle da nije baš nužno da se celokupno jačanje i produbljivanje Unije okonča da bi, ako sprovede sve reforme i ispuni sve uslove, neka zemlja mogla zakucati na vrata EU, možda već i 2025, što stoji kao neki "teško ostvarljivi, ali ne i nemogući rok".

Izvori u Briselu kažu da, zasad o tome nema šire rasprave, ali jeste činjenica da se u vladajućim krugovima u Berlinu čula i zamisao da bi, ako se dogodi da ni EU ne bude sasvim spremna da ugradi u svoje strukture neku novu članicu, stasalom kandidatu za članstvo trebalo ponuditi "privremeni, prelazni status" dok se ne stvore svi uslovi za puno članstvo.

 

 

Levandovski: Ako želite bolje odnose sa SAD, morate da dođete

Deklaraciju u Sofiji potpisaće lideri EU, ne i predstavnici Zapadnog Balkana

Obeleženo 19 godina od pogibije radnika RTS-a
Stejt department: Pravosudje i korupcija najveći problemi u Srbiji

Niko ne sme u Hrtkovce

Janković prepravlja Đilasov plan

Razgovor o poglavljima, zabrinutost zbog Kosova

Na sajmu privrede u Prištini 70 kompanija iz Srbije

Otvorena Hrvatska privredna komora u Beogradu: Šešeljev ispad bez uticaja na napređenje saradnje

Srbiju čeka mesto kad se EU oporavi

Vučić osudio incident, žali zbog odluke Plenkovića

Zabrinjava odsustvo napretka u slobodi izražavanja u Srbiji

 

 

 

second_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_buttonsecond_button