Za pisanje riječi "ne mogu" zajedno i "naj bolja" odvojeno, te "htjeo, snjeg, uvjek" koje su svakodnevica u pismenim radovima učenika, ali i studenta, odgovorni su nastavnici, roditelji kao i popularne društvene mreže.
- Kada bi se sprovela istraživanja na ovu temu mislim da bi se došlo do šokantnih podataka. Pismenost među studentima je na veoma niskom nivou, čak i na Filološkom fakultetu gdje je srpski jezik primaran, a o drugim fakultetima da ne govorim - rekao je docent dr na Filološkom fakultetu Duško Pevulja i dodao da bi na svakom fakultetu trebalo uvesti srpski jezik i književnost, jer je izražavanje i pravopis dio opšte kulture.
On je istakao da je takvo stanje posljedica toga što se pismenosti učenika vrlo malo pridaje značaja u osnovnim školama gdje se i stiču elementarna znanja.
- Ne bi trebalo da neko "izađe" iz osnovne škole a da ne zna gdje se piše veliko, a gdje malo slovo, sa čime se svakodnevno susrećem u pismenim radovima studenata. To je velika sramota za naše školstvo. Poražavajuća činjenica je i da mladi skoro uopšte ne čitaju knjige - kazao je Pevulja.
Profesor srpskog jezika u banjalučkoj Gimnaziji Slavica Malić ocjenjuje pismenost srednjoškolaca kao osrednju.
- Najčešće griješe u upotrebi glagola trebati, glasovnim promjenama, pogotovo zamjeni "jata", ali čak i kada to nije slučaj, treba znati da se pismenost tu ne završava. Jezik ima toliko finesa koje mogu da podstaknu na kreativnost, kao i da se doprinese kulturi izražavanja i da izbace psovke koje su veoma prisutne u njihovom rječniku - istakla je Malićeva.
Ona je naglasila da je rječnik mladih veoma siromašan i da savremeni načini komunikacije poput društvenih mreža takođe loše utiče na razvoj pismenosti jer tamo većinom komuniciraju žargonski.
U osnovnim školama tvrde da sa učenicima rade po propisanom planu i programu ali i da je pismenost individualna.
- Problem je i što naučeno, učenici ukoliko dalje ne rade ili ponavljaju, zaborave, a i njihovo okruženje utiče da prihvataju neke opšte usvojene greške u pravopisu i izražavanju - rekla je nastavnica u OŠ "Georgi Stojkov Rakovski" Jovanka Kiso.
Ministar prosvjete i kulture RS Anton Kasipović rekao je da se čitanjem razvija kultura izražavanja a ljubav prema knjizi treba da se stekne još u najranijem uzrastu.
- Čitajući djeci roditelji razvijaju ljubav prema pisanoj riječi koja se kasnije u školi samo produbljuje. Dužnost svakog nastavnika, i oni to sigurno rade, jeste da podstiču djecu na čitanje i lijepu pisanu riječ ali isti pristup treba da imaju i roditelji. Činjenica je da se sve manje čita i da danas djeca provode znatan dio vremena ispred računara ili televizora, kao i da jezik televizije i novih medija utiče na pismeno i usmeno izražavanje djece - istakao je Kasipović.
Analiza
Posljednje istraživanje Republičkog pedagoškog zavoda RS koje je sprovedeno u tri osnovne škole pokazala su da oblikovanje slova i povezivanje u riječ znatno ostupa od pravila dobrog rukopisa. Učenici su najviše griješili u spojenom i odvojenom pisanju riječi i glasovnim promjenama, a primijećeno je da upotrebljavaju mali fond riječi, te da dosta koriste žargone i riječi svojstvene govoru mladih.
